TY  - CONF
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Ristić, Danijela
AU  - Iličić, Renata
AU  - Trkulja, Vojislav
AU  - Jelušić, Aleksandra
PY  - 2023
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/2675
AB  - Bakteriozna pegavost lista šećerne repe prouzrokovana fitopatogenom bakterijom
Pseudomonas syringae pv. aptata (Psa) je široko rasprostranjena bolest, koja osim ove biljne kulture napada blitvu, cveklu i dr. Ova bolest se poslednjih godina sve češće javlja na usevima šećerne repe u Srbiji, posebno u uslovima prohladnog i vlažnog proleća. Epifitocije su beležene 2013. godine u centralnim i južnim delovima Vojvodine (Bačka i Srem), kada su na osnovu sekvenciranja konzervativnog gena gyrB, utvrđene četiri različite alelske varijante ovog patogena. Obzirom na noviju epifitociju bakteriozne pegavosti lista na području gajenja šećerne repe u Srbiji, cilj ovoga rada je bio da se izvrši izolacija i identifikacija prouzrokovača i determiniše njegov genetički diverzitet na osnovu analize ponavljajućih palindromskih sekvenci (rep-PCR) i nasumično amplifikovanih polimorfnih DNK (RAPD-PCR). Tokom 2023. godine na šećernoj repi (sorta Viola) u lokalitetima Ruski Krstur i Srpski Miletić prikupljeni su uzorci obolelog lišća sa simptomima bakteriozne pegavosti u vidu nepravilnih nekrotičnih pega, oivičenih tamnijim marginama, sa centralnim delom mrke do
sive boje. U nekim slučajevima pege su se spajale čineći veću nekrotičnu leziju. Izolacija je vršena na hranljivu podlogu obogaćenu sa 5% saharoze (NAS), na kojoj su nakon tri dana inkubacije na 26 °C, dominirale beličaste, okrugle, sjajne i ispupčene bakterijske kolonije. Za dalji rad je odabrano 18 izolata, a kao uporedni poslužili su referentni Psa sojevi, PD193 i PD197. Prema rezultatima LOPAT testova, svi izolati su pokazali pripadnost Ia grupi fluorescentnih Pseudomonas (+---+). Patogenost je dokazana infiltracijom bakterijske suspenzije u list šećerne repe. Pripadnost izolata bakteriji Psa dokazana je PCR metodom primenom prajmera specifičnih za patovar Papt2F/1R kojima su amplifikovani fragmenti DNK veličine 250 bp karakteristični za Psa. Rep-PCR je izvođen primenom prajmera BOXA1R (BOXPCR), ERIC1R/ERIC2 (ERIC-PCR) i GTG5 (GTG5-PCR), dok je RAPD-PCR rađen primenom prajmera M13 za M13-PCR. Na osnovu analize DNK profila, dobijenih primenom dve pomenute metode, dokazano je postojanje tri (GTG5-PCR), odnosno četiri (BOX-, ERIC- i M13-
PCR) genetički različite grupe izolata. Dobijeni rezultati su ukazali na postojanje genetičkog diverziteta i kod novijih populacija bakterije Psa poreklom sa šećerne repe. Daljom analizom sekvenci više genskih lokusa (MLSA) moguće je detaljnije utvrditi eventualno postojanje novih populacija ove bakterije u Srbiji.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, Srbija, 27. - 30. novembar
T1  - Novija proučavanja uzročnika bakteriozne pegavosti lista šećerne repe
SP  - 49
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2675
ER  - 

@conference{
author = "Popović Milovanović, Tatjana and Trkulja, Nenad and Ristić, Danijela and Iličić, Renata and Trkulja, Vojislav and Jelušić, Aleksandra",
year = "2023",
abstract = "Bakteriozna pegavost lista šećerne repe prouzrokovana fitopatogenom bakterijom
Pseudomonas syringae pv. aptata (Psa) je široko rasprostranjena bolest, koja osim ove biljne kulture napada blitvu, cveklu i dr. Ova bolest se poslednjih godina sve češće javlja na usevima šećerne repe u Srbiji, posebno u uslovima prohladnog i vlažnog proleća. Epifitocije su beležene 2013. godine u centralnim i južnim delovima Vojvodine (Bačka i Srem), kada su na osnovu sekvenciranja konzervativnog gena gyrB, utvrđene četiri različite alelske varijante ovog patogena. Obzirom na noviju epifitociju bakteriozne pegavosti lista na području gajenja šećerne repe u Srbiji, cilj ovoga rada je bio da se izvrši izolacija i identifikacija prouzrokovača i determiniše njegov genetički diverzitet na osnovu analize ponavljajućih palindromskih sekvenci (rep-PCR) i nasumično amplifikovanih polimorfnih DNK (RAPD-PCR). Tokom 2023. godine na šećernoj repi (sorta Viola) u lokalitetima Ruski Krstur i Srpski Miletić prikupljeni su uzorci obolelog lišća sa simptomima bakteriozne pegavosti u vidu nepravilnih nekrotičnih pega, oivičenih tamnijim marginama, sa centralnim delom mrke do
sive boje. U nekim slučajevima pege su se spajale čineći veću nekrotičnu leziju. Izolacija je vršena na hranljivu podlogu obogaćenu sa 5% saharoze (NAS), na kojoj su nakon tri dana inkubacije na 26 °C, dominirale beličaste, okrugle, sjajne i ispupčene bakterijske kolonije. Za dalji rad je odabrano 18 izolata, a kao uporedni poslužili su referentni Psa sojevi, PD193 i PD197. Prema rezultatima LOPAT testova, svi izolati su pokazali pripadnost Ia grupi fluorescentnih Pseudomonas (+---+). Patogenost je dokazana infiltracijom bakterijske suspenzije u list šećerne repe. Pripadnost izolata bakteriji Psa dokazana je PCR metodom primenom prajmera specifičnih za patovar Papt2F/1R kojima su amplifikovani fragmenti DNK veličine 250 bp karakteristični za Psa. Rep-PCR je izvođen primenom prajmera BOXA1R (BOXPCR), ERIC1R/ERIC2 (ERIC-PCR) i GTG5 (GTG5-PCR), dok je RAPD-PCR rađen primenom prajmera M13 za M13-PCR. Na osnovu analize DNK profila, dobijenih primenom dve pomenute metode, dokazano je postojanje tri (GTG5-PCR), odnosno četiri (BOX-, ERIC- i M13-
PCR) genetički različite grupe izolata. Dobijeni rezultati su ukazali na postojanje genetičkog diverziteta i kod novijih populacija bakterije Psa poreklom sa šećerne repe. Daljom analizom sekvenci više genskih lokusa (MLSA) moguće je detaljnije utvrditi eventualno postojanje novih populacija ove bakterije u Srbiji.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, Srbija, 27. - 30. novembar",
title = "Novija proučavanja uzročnika bakteriozne pegavosti lista šećerne repe",
pages = "49",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2675"
}

Popović Milovanović, T., Trkulja, N., Ristić, D., Iličić, R., Trkulja, V.,& Jelušić, A.. (2023). Novija proučavanja uzročnika bakteriozne pegavosti lista šećerne repe. in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, Srbija, 27. - 30. novembar
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 49.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2675

Popović Milovanović T, Trkulja N, Ristić D, Iličić R, Trkulja V, Jelušić A. Novija proučavanja uzročnika bakteriozne pegavosti lista šećerne repe. in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, Srbija, 27. - 30. novembar. 2023;:49.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2675 .

Popović Milovanović, Tatjana, Trkulja, Nenad, Ristić, Danijela, Iličić, Renata, Trkulja, Vojislav, Jelušić, Aleksandra, "Novija proučavanja uzročnika bakteriozne pegavosti lista šećerne repe" in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, Srbija, 27. - 30. novembar (2023):49,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2675 .

TY  - CONF
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Iličić, Renata
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Mitrović, Petar
AU  - Trkulja, Vojislav
AU  - Milovanović, Predrag
AU  - Zečević, Katarina
PY  - 2023
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/2680
AB  - Veliki ekonomski značaj u gajenju brojnih biljnih vrsta, a posebno korenasto-krtolastih, imaju bakterije iz rodova Pectobacterium i Dickeya, prvobitno opisane kao rod Erwinia. Ove bakterije prouzrokuju bolest tzv. vlažnu trulež. Štete nastaju usled propadanja zaraženih plodova, krtola i mesnatog korena. Iako ovi patogeni mogu da prouzrokuju velike štete tokom proizvodnje, ipak najveće nastaju tokom skladištenja. Primenom metode sekvenciranja DNK genoma, taksonomija rodova Pectobacterium i Dickeya je u prethodnoj deceniji značajno izmenjena,usled čega je i pripadnost pojedinih, već opisanih sojeva vrstama iz ovih rodova iznova determinisana. Takođe, ova metodologija doprinela je otkrivanju velikog broja novih vrsta bakterija ovih rodova. Tako, rod Pectobacterium do danas broji 20 vrsta, a rod Dickeya najmanje 10. S obzirom na učestale taksonomske promene, cilj ovog rada je bio da se izoluju i identifikuju prouzrokovači vlažne truleži paprike i mrkve kako bi se utvrdio genetički diverzitet novoizolovanih bakterijskih populacija. Tokom septembra 2022. godine, na lokalitetu Rimski Šančevi prikupljeni su oboleli uzorci plodova paprike sa simptomima vlažne truleži, a na lokalitetu Futog uzorci korena mrkve. Simptomi su se javljali u vidu  razmekšavanja i propadanja plodova, uz prisustvo karakterističnog, neprijatnog mirisa. Izolacije su vršene sa prelaznih zona između obolelog i zdravog tkiva, na podlogu sa saharozom i peptonom. Bakterijske kolonije beličasto krem boje,
glatke, blago ispupčene su se javljale 48 h nakon izolacije i inkubacije na 26 °C. Patogenost odabranih izolata dokazana je na zrelim plodovima paprike, korenu mrkve, kao i krtolama krompira. Analiza sekvenci više genskih lokusa (MLSA) vršena je primenom šest konzerviranih gena dnaX, gapA, icdA, mdh, recA i rpoS. BLASTn analiza Nacionalnog centra za biotehnološke informacije (NCBI) je pokazala da izolati poreklom sa paprike pripadaju bakteriji Pectobacterium brasiliense, sa procentom identiteta od 98,96% (dnaX) do 100% (gapA). Izolati poreklom sa mrkve su identifikovani kao Pectobacterium carotovorum, sa
procentom identiteta od 100%, na osnovu sekvenci svih šest analiziranih gena. Ove bakterije su u Srbiji prethodno determinisane i opisane kao patogeni krompira, a P. carotovorum i kao patogen kupusa.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 27. – 30. novembar
T1  - Proučavanje prouzrokovača vlažne truleži paprike i mrkve u Vojvodini
SP  - 48
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2680
ER  - 

@conference{
author = "Popović Milovanović, Tatjana and Iličić, Renata and Jelušić, Aleksandra and Mitrović, Petar and Trkulja, Vojislav and Milovanović, Predrag and Zečević, Katarina",
year = "2023",
abstract = "Veliki ekonomski značaj u gajenju brojnih biljnih vrsta, a posebno korenasto-krtolastih, imaju bakterije iz rodova Pectobacterium i Dickeya, prvobitno opisane kao rod Erwinia. Ove bakterije prouzrokuju bolest tzv. vlažnu trulež. Štete nastaju usled propadanja zaraženih plodova, krtola i mesnatog korena. Iako ovi patogeni mogu da prouzrokuju velike štete tokom proizvodnje, ipak najveće nastaju tokom skladištenja. Primenom metode sekvenciranja DNK genoma, taksonomija rodova Pectobacterium i Dickeya je u prethodnoj deceniji značajno izmenjena,usled čega je i pripadnost pojedinih, već opisanih sojeva vrstama iz ovih rodova iznova determinisana. Takođe, ova metodologija doprinela je otkrivanju velikog broja novih vrsta bakterija ovih rodova. Tako, rod Pectobacterium do danas broji 20 vrsta, a rod Dickeya najmanje 10. S obzirom na učestale taksonomske promene, cilj ovog rada je bio da se izoluju i identifikuju prouzrokovači vlažne truleži paprike i mrkve kako bi se utvrdio genetički diverzitet novoizolovanih bakterijskih populacija. Tokom septembra 2022. godine, na lokalitetu Rimski Šančevi prikupljeni su oboleli uzorci plodova paprike sa simptomima vlažne truleži, a na lokalitetu Futog uzorci korena mrkve. Simptomi su se javljali u vidu  razmekšavanja i propadanja plodova, uz prisustvo karakterističnog, neprijatnog mirisa. Izolacije su vršene sa prelaznih zona između obolelog i zdravog tkiva, na podlogu sa saharozom i peptonom. Bakterijske kolonije beličasto krem boje,
glatke, blago ispupčene su se javljale 48 h nakon izolacije i inkubacije na 26 °C. Patogenost odabranih izolata dokazana je na zrelim plodovima paprike, korenu mrkve, kao i krtolama krompira. Analiza sekvenci više genskih lokusa (MLSA) vršena je primenom šest konzerviranih gena dnaX, gapA, icdA, mdh, recA i rpoS. BLASTn analiza Nacionalnog centra za biotehnološke informacije (NCBI) je pokazala da izolati poreklom sa paprike pripadaju bakteriji Pectobacterium brasiliense, sa procentom identiteta od 98,96% (dnaX) do 100% (gapA). Izolati poreklom sa mrkve su identifikovani kao Pectobacterium carotovorum, sa
procentom identiteta od 100%, na osnovu sekvenci svih šest analiziranih gena. Ove bakterije su u Srbiji prethodno determinisane i opisane kao patogeni krompira, a P. carotovorum i kao patogen kupusa.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 27. – 30. novembar",
title = "Proučavanje prouzrokovača vlažne truleži paprike i mrkve u Vojvodini",
pages = "48",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2680"
}

Popović Milovanović, T., Iličić, R., Jelušić, A., Mitrović, P., Trkulja, V., Milovanović, P.,& Zečević, K.. (2023). Proučavanje prouzrokovača vlažne truleži paprike i mrkve u Vojvodini. in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 27. – 30. novembar
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 48.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2680

Popović Milovanović T, Iličić R, Jelušić A, Mitrović P, Trkulja V, Milovanović P, Zečević K. Proučavanje prouzrokovača vlažne truleži paprike i mrkve u Vojvodini. in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 27. – 30. novembar. 2023;:48.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2680 .

Popović Milovanović, Tatjana, Iličić, Renata, Jelušić, Aleksandra, Mitrović, Petar, Trkulja, Vojislav, Milovanović, Predrag, Zečević, Katarina, "Proučavanje prouzrokovača vlažne truleži paprike i mrkve u Vojvodini" in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 27. – 30. novembar (2023):48,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2680 .

TY  - CONF
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Mitrović, Petar
AU  - Iličić, Renata
PY  - 2023
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/2681
AB  - Bakterija Xanthomonas campestris pv. campestris (Xcc) je sveprisutna kao
prouzrokovač crne truleži biljaka iz familije kupusnjača, pre svega kupusa, a zatim i karfiola, brokolija, kelja, prokelja, kelerabe, raštana, ali i uljane repice, slačice, rotkvice, hrena, kres salate, određenih sorti model biljke Arabidopsis thaliana i nekih korovskih vrsta i ukrasnih biljaka. Negativnim uticajem na rast i razvoj domaćina, a time i veličinu i kvalitet prinosa, dovodi do značajnih ekonomskih gubitaka. Beležene štete izazvane ovim patogenom procenjuju se na više od 50% na kupusu, odnosno 50 – 70% na karfiolu. U Srbiji se Xcc nakon
prve pojave na kelju 1960-ih, redovno javlja na svim gajenim kupusnjačama. S obzirom na obim i tradiciju gajenja različitih kupusnjača, ova bakterija je najznačajniji patogen kupusa. Dosadašnje genetičke analize prisutnih populacija Xcc poreklom sa kupusa u Srbiji nisu ukazale na postojanje diverziteta, bez obzira na sortu, godinu ili lokalitet sa kog su izolovane. Cilj ovog rada je da se izoluju i genetički okarakterišu novije populacije bakterije Xcc poreklom
sa kupusa. Tokom avgusta i septembra 2021. godine, listovi kupusa sa simptomima crne truleži, sakupljeni su sa četiri parcele u Vojvodini, dve u lokalitetu Futog (sorta Futoški obe parcele) i dve u Begeču [sorta Futoški i crveni kupus (nepoznata sorta)]. Izolacija prouzrokovača bolesti vršena je na podlogu od kvaščevog ekstrakta, dekstroze i kalcijum karbonata (engl. Yeast extract dextrose-calcium carbonate agar, YDC). Nakon tri dana inkubacije na 26 °C, formirane su svetlo žute, sjajne, konveksne i mukoidne bakterijske kolonije. Četiri reprezentativna izolata (sa svake parcele po jedan, pod šiframa Xc221, Xc321, Xc421, Xc521, redom) su odabrana i analizirana na osnovu sekvenci konzervativnog gena gyrB. Patogenost odabranih izolata je dokazana infiltracijom bakterijske suspenzije u listove kupusa. Lančana reakcija polimeraze (PCR) je korišćena za umnožavanje DNK izolata, očekivane dužine 865 bp, po sledećem programu: inicijalna denaturacija 94 °C 3 min, 30 cikusa denaturacije 94 °C 30 sec, hibridizacije 54 °C 30 sec i elongacije 72 °C 1 min, i finalna elongacija 72 °C 10 min. Amplifikovani produkti su sekvencirani (Eurofins Genomics), a kvalitet dobijenih sekvenci manuelno pregledan. Filogenetsko „Neighbour-joining” stablo je konstruisano primenom MEGA7 programa, sa izolatima iz ove studije i sojevima populacija izolovanih sa kupusa tokom prethodnih godina na području Srbije. Dobijeni rezultati su pokazali genetičku homogenost novijih populacija Xcc sa prethodno opisanim i prisutnim u Srbiji, bez obzira na godinu izolacije, lokalitet ili sortu. Prema dostupnim podacima, dobijeni rezultati ukazuju na održavanje iste populacije ove bakterije tokom poslednje decenije.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, Srbija, 27.- 30. novembar
T1  - Proučavanje populacija Xanthomonas campestris pv. campestris poreklom sa kupusa u Vojvodini
SP  - 47
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2681
ER  - 

@conference{
author = "Jelušić, Aleksandra and Popović Milovanović, Tatjana and Mitrović, Petar and Iličić, Renata",
year = "2023",
abstract = "Bakterija Xanthomonas campestris pv. campestris (Xcc) je sveprisutna kao
prouzrokovač crne truleži biljaka iz familije kupusnjača, pre svega kupusa, a zatim i karfiola, brokolija, kelja, prokelja, kelerabe, raštana, ali i uljane repice, slačice, rotkvice, hrena, kres salate, određenih sorti model biljke Arabidopsis thaliana i nekih korovskih vrsta i ukrasnih biljaka. Negativnim uticajem na rast i razvoj domaćina, a time i veličinu i kvalitet prinosa, dovodi do značajnih ekonomskih gubitaka. Beležene štete izazvane ovim patogenom procenjuju se na više od 50% na kupusu, odnosno 50 – 70% na karfiolu. U Srbiji se Xcc nakon
prve pojave na kelju 1960-ih, redovno javlja na svim gajenim kupusnjačama. S obzirom na obim i tradiciju gajenja različitih kupusnjača, ova bakterija je najznačajniji patogen kupusa. Dosadašnje genetičke analize prisutnih populacija Xcc poreklom sa kupusa u Srbiji nisu ukazale na postojanje diverziteta, bez obzira na sortu, godinu ili lokalitet sa kog su izolovane. Cilj ovog rada je da se izoluju i genetički okarakterišu novije populacije bakterije Xcc poreklom
sa kupusa. Tokom avgusta i septembra 2021. godine, listovi kupusa sa simptomima crne truleži, sakupljeni su sa četiri parcele u Vojvodini, dve u lokalitetu Futog (sorta Futoški obe parcele) i dve u Begeču [sorta Futoški i crveni kupus (nepoznata sorta)]. Izolacija prouzrokovača bolesti vršena je na podlogu od kvaščevog ekstrakta, dekstroze i kalcijum karbonata (engl. Yeast extract dextrose-calcium carbonate agar, YDC). Nakon tri dana inkubacije na 26 °C, formirane su svetlo žute, sjajne, konveksne i mukoidne bakterijske kolonije. Četiri reprezentativna izolata (sa svake parcele po jedan, pod šiframa Xc221, Xc321, Xc421, Xc521, redom) su odabrana i analizirana na osnovu sekvenci konzervativnog gena gyrB. Patogenost odabranih izolata je dokazana infiltracijom bakterijske suspenzije u listove kupusa. Lančana reakcija polimeraze (PCR) je korišćena za umnožavanje DNK izolata, očekivane dužine 865 bp, po sledećem programu: inicijalna denaturacija 94 °C 3 min, 30 cikusa denaturacije 94 °C 30 sec, hibridizacije 54 °C 30 sec i elongacije 72 °C 1 min, i finalna elongacija 72 °C 10 min. Amplifikovani produkti su sekvencirani (Eurofins Genomics), a kvalitet dobijenih sekvenci manuelno pregledan. Filogenetsko „Neighbour-joining” stablo je konstruisano primenom MEGA7 programa, sa izolatima iz ove studije i sojevima populacija izolovanih sa kupusa tokom prethodnih godina na području Srbije. Dobijeni rezultati su pokazali genetičku homogenost novijih populacija Xcc sa prethodno opisanim i prisutnim u Srbiji, bez obzira na godinu izolacije, lokalitet ili sortu. Prema dostupnim podacima, dobijeni rezultati ukazuju na održavanje iste populacije ove bakterije tokom poslednje decenije.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, Srbija, 27.- 30. novembar",
title = "Proučavanje populacija Xanthomonas campestris pv. campestris poreklom sa kupusa u Vojvodini",
pages = "47",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2681"
}

Jelušić, A., Popović Milovanović, T., Mitrović, P.,& Iličić, R.. (2023). Proučavanje populacija Xanthomonas campestris pv. campestris poreklom sa kupusa u Vojvodini. in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, Srbija, 27.- 30. novembar
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 47.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2681

Jelušić A, Popović Milovanović T, Mitrović P, Iličić R. Proučavanje populacija Xanthomonas campestris pv. campestris poreklom sa kupusa u Vojvodini. in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, Srbija, 27.- 30. novembar. 2023;:47.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2681 .

Jelušić, Aleksandra, Popović Milovanović, Tatjana, Mitrović, Petar, Iličić, Renata, "Proučavanje populacija Xanthomonas campestris pv. campestris poreklom sa kupusa u Vojvodini" in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, Srbija, 27.- 30. novembar (2023):47,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2681 .

TY  - CONF
AU  - Živković, Ivana
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Iličić, Renata
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Adžić, Slađan
AU  - Damnjanović, Jelena
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
PY  - 2023
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/2684
AB  - Primena sintetičkih pesticida u zaštiti bilja se poslednjih godina sve više zamenjuje ekološki prihvatljivim i zdravstveno bezbednim rešenjima, što podrazumeva i primenu mikroorganizama kao biokontrolnih agenasa u suzbijanju biljnih bolesti i štetočina. Bacillus velezensis je gram-pozitivna bakterija koju je moguće izolovati iz različitih niša, uglavnom zemljišta, vode i korena biljaka. Kao rizobakterijski organizam poznat je po sposobnosti da podstiče imunitet biljke u uslovima stresa, biotičke ili abiotičke prirode. Cilj ovog rada je ispitivanje potencijala B. velezensis soja P64 poreklom sa semena paprike (sorta Župska
Rana) za suzbijanje fitopatogene bakterije Xanthomonas euvesicatoria, prouzrokovača bakteriozne pegavosti paprike, u in vivo uslovima. Eksperiment je postavljen na sorti paprike Župska rana gajenoj u poljskim uslovima (lokalitet Čenta) na kojoj su izvedena dva tretmana, prvi u fenofazi razvoja listova, a drugi
tokom cvetanja. Izolat X22 X. euvesicatoria i B. velezensis soj P64 su gajeni na YDC i LB podlozi, redom, i pripremljene su bakterijske suspenzije koncentracije 107 CFU mL-1 za fitopatogena, odnosno 108 CFU mL-1 za antagonistu. Tretmani su podrazumevali folijarnu primenu soja B. velezensis 48 h pre (preventivni tretman) i 48 h nakon inokulacije paprike (prskanjem) sa X. euvesicatoria izolatom X22 (kurativni tretman). Eksperimentalna parcela je redovno zalivana, a biljke su svakodnevno prskane vodom kako bi se obezbedili uslovi vlažnosti koji pogoduju ostvarivanju i širenju infekcije. Ocena intenziteta zaraze je vršena
ukupno 6 puta, na svakih sedam dana od primene tretmana, korišćenjem skale 0-4 (0=bez simptoma, 1=10% lezija na površini lista, 2=25%, 3=50-80% i 4=>80% površine lista sa lezijama). Efikasnost primenjenih tretmana izračunata je preko Abbott-ove formule. Efikasnost preventivnih tretmana sa B. velezensis sojem P64 se kretala od 74,43%, 7 dana posle tretmana (DPT), do 98,09% 49 DPT, uz intenzitet zaraze 4,72% prilikom prve ocene, a 0,61% tokom poslednje ocene. Efikasnost kurativnih tretmana se kretala od 90,41% 7 DPT, do 97,43% 49 DPT, a intenzitet zaraze je bio 1,77% (7 DPT) odnosno 0,82% (49 DPT). U kontroli je zabeležen intenzitet zaraze od 18,46%, 24,39%, 26,37%, 31,06%, 27,58%,
28,11% i 31,92% ocenjen 7, 14, 21, 28, 35, 42 i 49 DPT, redom. Dobijeni rezultati ukazuju na visok potencijal B. velezensis soja P64 u kontroli bakteriozne pegavosti paprike.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, Srbija, 27.- 30. novembar
T1  - Potencijal Bacillus velezensis soja P64 poreklom sa semena paprike u suzbijanju Xanthomonas euvesicatoria
SP  - 81
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2684
ER  - 

@conference{
author = "Živković, Ivana and Jelušić, Aleksandra and Iličić, Renata and Trkulja, Nenad and Adžić, Slađan and Damnjanović, Jelena and Popović Milovanović, Tatjana",
year = "2023",
abstract = "Primena sintetičkih pesticida u zaštiti bilja se poslednjih godina sve više zamenjuje ekološki prihvatljivim i zdravstveno bezbednim rešenjima, što podrazumeva i primenu mikroorganizama kao biokontrolnih agenasa u suzbijanju biljnih bolesti i štetočina. Bacillus velezensis je gram-pozitivna bakterija koju je moguće izolovati iz različitih niša, uglavnom zemljišta, vode i korena biljaka. Kao rizobakterijski organizam poznat je po sposobnosti da podstiče imunitet biljke u uslovima stresa, biotičke ili abiotičke prirode. Cilj ovog rada je ispitivanje potencijala B. velezensis soja P64 poreklom sa semena paprike (sorta Župska
Rana) za suzbijanje fitopatogene bakterije Xanthomonas euvesicatoria, prouzrokovača bakteriozne pegavosti paprike, u in vivo uslovima. Eksperiment je postavljen na sorti paprike Župska rana gajenoj u poljskim uslovima (lokalitet Čenta) na kojoj su izvedena dva tretmana, prvi u fenofazi razvoja listova, a drugi
tokom cvetanja. Izolat X22 X. euvesicatoria i B. velezensis soj P64 su gajeni na YDC i LB podlozi, redom, i pripremljene su bakterijske suspenzije koncentracije 107 CFU mL-1 za fitopatogena, odnosno 108 CFU mL-1 za antagonistu. Tretmani su podrazumevali folijarnu primenu soja B. velezensis 48 h pre (preventivni tretman) i 48 h nakon inokulacije paprike (prskanjem) sa X. euvesicatoria izolatom X22 (kurativni tretman). Eksperimentalna parcela je redovno zalivana, a biljke su svakodnevno prskane vodom kako bi se obezbedili uslovi vlažnosti koji pogoduju ostvarivanju i širenju infekcije. Ocena intenziteta zaraze je vršena
ukupno 6 puta, na svakih sedam dana od primene tretmana, korišćenjem skale 0-4 (0=bez simptoma, 1=10% lezija na površini lista, 2=25%, 3=50-80% i 4=>80% površine lista sa lezijama). Efikasnost primenjenih tretmana izračunata je preko Abbott-ove formule. Efikasnost preventivnih tretmana sa B. velezensis sojem P64 se kretala od 74,43%, 7 dana posle tretmana (DPT), do 98,09% 49 DPT, uz intenzitet zaraze 4,72% prilikom prve ocene, a 0,61% tokom poslednje ocene. Efikasnost kurativnih tretmana se kretala od 90,41% 7 DPT, do 97,43% 49 DPT, a intenzitet zaraze je bio 1,77% (7 DPT) odnosno 0,82% (49 DPT). U kontroli je zabeležen intenzitet zaraze od 18,46%, 24,39%, 26,37%, 31,06%, 27,58%,
28,11% i 31,92% ocenjen 7, 14, 21, 28, 35, 42 i 49 DPT, redom. Dobijeni rezultati ukazuju na visok potencijal B. velezensis soja P64 u kontroli bakteriozne pegavosti paprike.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, Srbija, 27.- 30. novembar",
title = "Potencijal Bacillus velezensis soja P64 poreklom sa semena paprike u suzbijanju Xanthomonas euvesicatoria",
pages = "81",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2684"
}

Živković, I., Jelušić, A., Iličić, R., Trkulja, N., Adžić, S., Damnjanović, J.,& Popović Milovanović, T.. (2023). Potencijal Bacillus velezensis soja P64 poreklom sa semena paprike u suzbijanju Xanthomonas euvesicatoria. in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, Srbija, 27.- 30. novembar
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 81.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2684

Živković I, Jelušić A, Iličić R, Trkulja N, Adžić S, Damnjanović J, Popović Milovanović T. Potencijal Bacillus velezensis soja P64 poreklom sa semena paprike u suzbijanju Xanthomonas euvesicatoria. in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, Srbija, 27.- 30. novembar. 2023;:81.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2684 .

Živković, Ivana, Jelušić, Aleksandra, Iličić, Renata, Trkulja, Nenad, Adžić, Slađan, Damnjanović, Jelena, Popović Milovanović, Tatjana, "Potencijal Bacillus velezensis soja P64 poreklom sa semena paprike u suzbijanju Xanthomonas euvesicatoria" in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, Srbija, 27.- 30. novembar (2023):81,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2684 .

TY  - CONF
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Iličić, Renata
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Trkulja, Vojislav
AU  - Zečević, Katarina
AU  - Jelušić, Aleksandra
PY  - 2023
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/2686
AB  - Bakteriozna mrljavost plodova lubenice (Acidovorax citrulli) predstavlja širom sveta ozbiljnu pretnju uključujući uzgajivače i proizvođače semena i rasada gajenih vrsta biljaka iz porodice Cucurbitacae. Krajem 1980-ih, bakterija A. citrulli se nakon epidemijskih pojava na lubenici u SAD proširila na druga područja i useve (dinja, tikva, bundeva, krastavac). Do danas su opisane dve genetički različite populacije A. citrulli. U Srbiji je prvi nalaz A. citrulli zabeležen 2014. godine na lubenici u lokalitetima Bačke i Srema. Međutim, uprkos sprovedenim eradikativnim merama i naporima u upravljanju ovim patogenom, ponovo je detektovan 2018., 2021., i 2022. godine na području Mačve i Srema. U cilju boljeg razumevanja genetičke strukture populacija A. citrulli prisutnih u Srbiji, u ovom radu je korišćena analiza sekvenci više genskih lokusa (MLSA) primenom konzerviranih gena i gena virulentnosti. Tokom rada korišćena su četiri reprezentativna soja A. citrulli, pod šiframa Ac414 (Čelarevo, 2014), Ac818 (Šabac, 2018), Ac221 (Ašanja, 2021) i Ac322 (Hrtkovci, 2022), odabrana na osnovu prethodnih rezultata dobijenih umnožavanjem ponavljajućih sekvenci DNK (rep-PCR). Za MLSA je korišćeno devet gena, i to osam konzervativnih (gltA, gmc, gyrB, lepA, phaC, pilT, trpB, ugpB) i jedan gen virulentnosti (Aave_1548). PCR program se sastojao od inicijalne denaturacije (5 min na 95 °C), praćene sa 30 ciklusa denaturacije (30 s na 95 °C), hibridizacije (30 s na 60 °C za konzervativne gene i 55 °C za gen virulentnosti Aave_1548) i elongacije (30 s za konzervativne gene i 90 s za gen Aave_1548 na 72 °C); i finalne elongacije (5 min na 72 °C). Amplifikovani produkti su sekvencirani u Eurofins Genomics (Hamburg, Nemačka). Kvalitet dobijenih sekvenci je manuelno pregledan, nakon čega je za svaki od četiri testirana soja napravljena multigenska sekvenca na osnovu svih sekvenciranih gena. Multigenske sekvence testiranih i referentnih sojeva A. citrulli preuzetih iz baze podataka Nacionalnog centra za biotehnološke informacije (NCBI) korišćene su za konstruisanje „Neighbor-joining” filogenetskog stabla. Na osnovu rezultata filogenetske analize, dokazano je da sojevi A. citrulli izolovani iz prirodno zaraženih plodova lubenice u Srbiji (2014-2022) pripadaju dvema reprezentativnim genetičkim grupama opisanim u svetu (grupe I i II). Grupi I su pripadali sojevi izolovani 2021. i 2022. godine, a grupi II sojevi izolovani 2014. i 2018. godine. Rezultati dobijeni u ovom radu ukazuju na puteve introdukcije i širenja A. citrulli u Srbiji.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, Srbija, 27.- 30. novembar
T1  - Utvrđivanje genetičke strukture populacija Acidovorax citrulli u Srbiji
EP  - 11
SP  - 10
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2686
ER  - 

@conference{
author = "Popović Milovanović, Tatjana and Iličić, Renata and Trkulja, Nenad and Trkulja, Vojislav and Zečević, Katarina and Jelušić, Aleksandra",
year = "2023",
abstract = "Bakteriozna mrljavost plodova lubenice (Acidovorax citrulli) predstavlja širom sveta ozbiljnu pretnju uključujući uzgajivače i proizvođače semena i rasada gajenih vrsta biljaka iz porodice Cucurbitacae. Krajem 1980-ih, bakterija A. citrulli se nakon epidemijskih pojava na lubenici u SAD proširila na druga područja i useve (dinja, tikva, bundeva, krastavac). Do danas su opisane dve genetički različite populacije A. citrulli. U Srbiji je prvi nalaz A. citrulli zabeležen 2014. godine na lubenici u lokalitetima Bačke i Srema. Međutim, uprkos sprovedenim eradikativnim merama i naporima u upravljanju ovim patogenom, ponovo je detektovan 2018., 2021., i 2022. godine na području Mačve i Srema. U cilju boljeg razumevanja genetičke strukture populacija A. citrulli prisutnih u Srbiji, u ovom radu je korišćena analiza sekvenci više genskih lokusa (MLSA) primenom konzerviranih gena i gena virulentnosti. Tokom rada korišćena su četiri reprezentativna soja A. citrulli, pod šiframa Ac414 (Čelarevo, 2014), Ac818 (Šabac, 2018), Ac221 (Ašanja, 2021) i Ac322 (Hrtkovci, 2022), odabrana na osnovu prethodnih rezultata dobijenih umnožavanjem ponavljajućih sekvenci DNK (rep-PCR). Za MLSA je korišćeno devet gena, i to osam konzervativnih (gltA, gmc, gyrB, lepA, phaC, pilT, trpB, ugpB) i jedan gen virulentnosti (Aave_1548). PCR program se sastojao od inicijalne denaturacije (5 min na 95 °C), praćene sa 30 ciklusa denaturacije (30 s na 95 °C), hibridizacije (30 s na 60 °C za konzervativne gene i 55 °C za gen virulentnosti Aave_1548) i elongacije (30 s za konzervativne gene i 90 s za gen Aave_1548 na 72 °C); i finalne elongacije (5 min na 72 °C). Amplifikovani produkti su sekvencirani u Eurofins Genomics (Hamburg, Nemačka). Kvalitet dobijenih sekvenci je manuelno pregledan, nakon čega je za svaki od četiri testirana soja napravljena multigenska sekvenca na osnovu svih sekvenciranih gena. Multigenske sekvence testiranih i referentnih sojeva A. citrulli preuzetih iz baze podataka Nacionalnog centra za biotehnološke informacije (NCBI) korišćene su za konstruisanje „Neighbor-joining” filogenetskog stabla. Na osnovu rezultata filogenetske analize, dokazano je da sojevi A. citrulli izolovani iz prirodno zaraženih plodova lubenice u Srbiji (2014-2022) pripadaju dvema reprezentativnim genetičkim grupama opisanim u svetu (grupe I i II). Grupi I su pripadali sojevi izolovani 2021. i 2022. godine, a grupi II sojevi izolovani 2014. i 2018. godine. Rezultati dobijeni u ovom radu ukazuju na puteve introdukcije i širenja A. citrulli u Srbiji.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, Srbija, 27.- 30. novembar",
title = "Utvrđivanje genetičke strukture populacija Acidovorax citrulli u Srbiji",
pages = "11-10",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2686"
}

Popović Milovanović, T., Iličić, R., Trkulja, N., Trkulja, V., Zečević, K.,& Jelušić, A.. (2023). Utvrđivanje genetičke strukture populacija Acidovorax citrulli u Srbiji. in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, Srbija, 27.- 30. novembar
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 10-11.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2686

Popović Milovanović T, Iličić R, Trkulja N, Trkulja V, Zečević K, Jelušić A. Utvrđivanje genetičke strukture populacija Acidovorax citrulli u Srbiji. in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, Srbija, 27.- 30. novembar. 2023;:10-11.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2686 .

Popović Milovanović, Tatjana, Iličić, Renata, Trkulja, Nenad, Trkulja, Vojislav, Zečević, Katarina, Jelušić, Aleksandra, "Utvrđivanje genetičke strukture populacija Acidovorax citrulli u Srbiji" in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, Srbija, 27.- 30. novembar (2023):10-11,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2686 .

TY  - JOUR
AU  - Iličić, Renata
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Blagojević, Milan
AU  - Bagi, Ferenc
AU  - Vrandečić, Karolina
AU  - Stanković, Slaviša
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
PY  - 2023
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/2115
AB  - Pseudomonas strains originating from symptomatic (bacterial spot) leaf tissues of sweet cherry (Topola, Šumadija) and plum (Krušedol Selo, Srem) were isolated during 2016 and 2020, respectively. Based on the findings yielded by classical microbiological methods, LOPAT (+---+), GATTa (--++) and pathogenicity tests performed on detached fruitlets (sweet and sour cherry) and pods (bean pods), all strains were confirmed to belong to P. syringae pv. morsprunorum. The detection of cfl gene allowed strains that belong to race 1 to be identified. The DNA fingerprinting patterns obtained with four rep-PCR (BOX and ERIC), RAPD-PCR (M13), and IS50-PCR (IS50) methods revealed that the seven tested sweet cherry and plum P. s. pv. morsprunorum strains, as well as comparative KBNS71 and the reference strain CFBP 2119, were genetically heterogeneous. Conversely, MLSA based on the four-gene-based scheme (gapA, gltA, gyrB, and rpoD) indicated genetic homogeneity among all tested Serbian sweet cherry and plum strains, as well as P. s. pv. morsprunorum race 1 strains from the NCBI. Although the MLSA findings indicate that the sweet cherry and plum strains used in this study are 100% identical, as they might have different virulence genes, genome sequencing should be performed to eventually find the strain sub-clades based on the host.
PB  - Serbian Genetics Society
T2  - Genetika
T1  - CHARACTERIZATION OF Pseudomonas syringae pv. morsprunorum ORIGINATING FROM SWEET CHERRY AND PLUM IN SERBIA
EP  - 176
IS  - 1
SP  - 159
VL  - 55
DO  - 10.2298/GENSR230159I
ER  - 

@article{
author = "Iličić, Renata and Jelušić, Aleksandra and Blagojević, Milan and Bagi, Ferenc and Vrandečić, Karolina and Stanković, Slaviša and Popović Milovanović, Tatjana",
year = "2023",
abstract = "Pseudomonas strains originating from symptomatic (bacterial spot) leaf tissues of sweet cherry (Topola, Šumadija) and plum (Krušedol Selo, Srem) were isolated during 2016 and 2020, respectively. Based on the findings yielded by classical microbiological methods, LOPAT (+---+), GATTa (--++) and pathogenicity tests performed on detached fruitlets (sweet and sour cherry) and pods (bean pods), all strains were confirmed to belong to P. syringae pv. morsprunorum. The detection of cfl gene allowed strains that belong to race 1 to be identified. The DNA fingerprinting patterns obtained with four rep-PCR (BOX and ERIC), RAPD-PCR (M13), and IS50-PCR (IS50) methods revealed that the seven tested sweet cherry and plum P. s. pv. morsprunorum strains, as well as comparative KBNS71 and the reference strain CFBP 2119, were genetically heterogeneous. Conversely, MLSA based on the four-gene-based scheme (gapA, gltA, gyrB, and rpoD) indicated genetic homogeneity among all tested Serbian sweet cherry and plum strains, as well as P. s. pv. morsprunorum race 1 strains from the NCBI. Although the MLSA findings indicate that the sweet cherry and plum strains used in this study are 100% identical, as they might have different virulence genes, genome sequencing should be performed to eventually find the strain sub-clades based on the host.",
publisher = "Serbian Genetics Society",
journal = "Genetika",
title = "CHARACTERIZATION OF Pseudomonas syringae pv. morsprunorum ORIGINATING FROM SWEET CHERRY AND PLUM IN SERBIA",
pages = "176-159",
number = "1",
volume = "55",
doi = "10.2298/GENSR230159I"
}

Iličić, R., Jelušić, A., Blagojević, M., Bagi, F., Vrandečić, K., Stanković, S.,& Popović Milovanović, T.. (2023). CHARACTERIZATION OF Pseudomonas syringae pv. morsprunorum ORIGINATING FROM SWEET CHERRY AND PLUM IN SERBIA. in Genetika
Serbian Genetics Society., 55(1), 159-176.
https://doi.org/10.2298/GENSR230159I

Iličić R, Jelušić A, Blagojević M, Bagi F, Vrandečić K, Stanković S, Popović Milovanović T. CHARACTERIZATION OF Pseudomonas syringae pv. morsprunorum ORIGINATING FROM SWEET CHERRY AND PLUM IN SERBIA. in Genetika. 2023;55(1):159-176.
doi:10.2298/GENSR230159I .

Iličić, Renata, Jelušić, Aleksandra, Blagojević, Milan, Bagi, Ferenc, Vrandečić, Karolina, Stanković, Slaviša, Popović Milovanović, Tatjana, "CHARACTERIZATION OF Pseudomonas syringae pv. morsprunorum ORIGINATING FROM SWEET CHERRY AND PLUM IN SERBIA" in Genetika, 55, no. 1 (2023):159-176,
https://doi.org/10.2298/GENSR230159I . .

TY  - JOUR
AU  - Marković, Sanja
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Iličić, Renata
AU  - Medić, Olja
AU  - Berić, Tanja
AU  - Stanković, Slaviša
PY  - 2023
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/2116
AB  - Potato is ranked as one of the most important food crops. Bacterial wilt caused by Ralstonia solanacearum and blackleg and soft rot caused by different species from genera Pectobacterium and Dickeya are considered two of the most important diseases of the potato. Biological control is the optimal strategy for controlling pathogens in crops generally, including bacteria. The present study aimed to evaluate the antagonistic effects of two Bacillus amyloliquefaciens strains, SS-12.6 and SS-38.4, against bacterial pathogens isolated from the potato in Serbia, such as R. solanacearum, Pectobacterium carotovorum, Pectobacterium brasiliense, and Dickeya dianthicola. The diameter of the inhibition zones formed by ethyl-acetate extracts of SS-12.6 and SS-38.4 strains show much higher values than the inhibition zones of supernatants, which implies the main power of these antagonists’ potential lies in lipopeptides. The effectiveness of the treatment (19.7–44.5%), based on the difference in weight of potato tubers on the fifth and 15th day after treatment (DAT), showed that the antagonistic strains were almost equally effective in the suppression of P. carotovorum, P. brasiliense, and D. dianthicola strains. Strains SS-12.6 and SS-38.4 exhibited the efficacy in the suppression of R. solanacearum wilt from 28.64 to 60.22%. The analysis of the area under the disease progress (AUDPC) confirmed differences among pathogen control treatments and biocontrol treatments with B. amyloliquefaciens strains in all trials. This study shows that the two B. amyloliquefaciens strains, SS-12.6 and SS-38.4, can potentially be used as biocontrol agents against potato pathogens.
PB  - Elsevier Inc.
T2  - Biological Control
T1  - Biological control of major pathogenic bacteria of potato by Bacillus amyloliquefaciens strains SS-12.6 and SS-38.4
EP  - 13
SP  - 105238
SP  - 1
VL  - 182
DO  - 10.1016/j.biocontrol.2023.105238
ER  - 

@article{
author = "Marković, Sanja and Popović Milovanović, Tatjana and Jelušić, Aleksandra and Iličić, Renata and Medić, Olja and Berić, Tanja and Stanković, Slaviša",
year = "2023",
abstract = "Potato is ranked as one of the most important food crops. Bacterial wilt caused by Ralstonia solanacearum and blackleg and soft rot caused by different species from genera Pectobacterium and Dickeya are considered two of the most important diseases of the potato. Biological control is the optimal strategy for controlling pathogens in crops generally, including bacteria. The present study aimed to evaluate the antagonistic effects of two Bacillus amyloliquefaciens strains, SS-12.6 and SS-38.4, against bacterial pathogens isolated from the potato in Serbia, such as R. solanacearum, Pectobacterium carotovorum, Pectobacterium brasiliense, and Dickeya dianthicola. The diameter of the inhibition zones formed by ethyl-acetate extracts of SS-12.6 and SS-38.4 strains show much higher values than the inhibition zones of supernatants, which implies the main power of these antagonists’ potential lies in lipopeptides. The effectiveness of the treatment (19.7–44.5%), based on the difference in weight of potato tubers on the fifth and 15th day after treatment (DAT), showed that the antagonistic strains were almost equally effective in the suppression of P. carotovorum, P. brasiliense, and D. dianthicola strains. Strains SS-12.6 and SS-38.4 exhibited the efficacy in the suppression of R. solanacearum wilt from 28.64 to 60.22%. The analysis of the area under the disease progress (AUDPC) confirmed differences among pathogen control treatments and biocontrol treatments with B. amyloliquefaciens strains in all trials. This study shows that the two B. amyloliquefaciens strains, SS-12.6 and SS-38.4, can potentially be used as biocontrol agents against potato pathogens.",
publisher = "Elsevier Inc.",
journal = "Biological Control",
title = "Biological control of major pathogenic bacteria of potato by Bacillus amyloliquefaciens strains SS-12.6 and SS-38.4",
pages = "13-105238-1",
volume = "182",
doi = "10.1016/j.biocontrol.2023.105238"
}

Marković, S., Popović Milovanović, T., Jelušić, A., Iličić, R., Medić, O., Berić, T.,& Stanković, S.. (2023). Biological control of major pathogenic bacteria of potato by Bacillus amyloliquefaciens strains SS-12.6 and SS-38.4. in Biological Control
Elsevier Inc.., 182, 105238-13.
https://doi.org/10.1016/j.biocontrol.2023.105238

Marković S, Popović Milovanović T, Jelušić A, Iličić R, Medić O, Berić T, Stanković S. Biological control of major pathogenic bacteria of potato by Bacillus amyloliquefaciens strains SS-12.6 and SS-38.4. in Biological Control. 2023;182:105238-13.
doi:10.1016/j.biocontrol.2023.105238 .

Marković, Sanja, Popović Milovanović, Tatjana, Jelušić, Aleksandra, Iličić, Renata, Medić, Olja, Berić, Tanja, Stanković, Slaviša, "Biological control of major pathogenic bacteria of potato by Bacillus amyloliquefaciens strains SS-12.6 and SS-38.4" in Biological Control, 182 (2023):105238-13,
https://doi.org/10.1016/j.biocontrol.2023.105238 . .

TY  - JOUR
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Scortichini, Marco
AU  - Marković, Sanja
AU  - Mitrović, Petar
AU  - Iličić, Renata
AU  - Stanković, Slaviša
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
PY  - 2023
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/2117
AB  - The aim of this study was to establish a link between genetic diversity and the geographic
origin of Pectobacterium strains belonging to three species—P. carotovorum, P. versatile, and P. odoriferum—isolated from cabbage in Serbia by comparing their sequences with those of strains sourced from different hosts and countries in Europe, Asia, and North America. Phylogeographic relatedness was reconstructed using the Templeton, Crandall, and Sing’s (TCS) haplotype network based on concatenated sequences of the housekeeping genes dnaX, icdA, mdh, and proA, while pairwise genetic distances were computed by applying the p-distance model. The obtained TCS haplotype networks indicated the existence of high intra-species genetic diversity among strains of all three species, as reflected in the 0.2–2.3%, 0.2–2.5%, and 0.1–1.7% genetic distance ranges obtained for P. carotovorum, P. versatile, and P. odoriferum, respectively. Five new haplotypes (denoted as HPc1–HPc5) were detected among cabbage strains of P. carotovorum, while one new haplotype was identified for both P. versatile (HPv1) and P. odoriferum (HPo1). None of the TCS haplotype networks provided evidence of significant correlation between geographic origin and the determined haplotypes, i.e., the infection origin. However, as haplotype network results are affected by the availability of sequencing data in public databases for the used genes and the number of analyzed strains, these findings may also be influenced by small sample size.
PB  - MDPI
T2  - Microorganisms
T1  - Phylogeographic Analysis of Soft-Rot-Causing Pectobacterium spp. Strains Obtained from Cabbage in Serbia
IS  - 8
SP  - 2122
VL  - 11
DO  - 10.3390/microorganisms11082122
ER  - 

@article{
author = "Jelušić, Aleksandra and Scortichini, Marco and Marković, Sanja and Mitrović, Petar and Iličić, Renata and Stanković, Slaviša and Popović Milovanović, Tatjana",
year = "2023",
abstract = "The aim of this study was to establish a link between genetic diversity and the geographic
origin of Pectobacterium strains belonging to three species—P. carotovorum, P. versatile, and P. odoriferum—isolated from cabbage in Serbia by comparing their sequences with those of strains sourced from different hosts and countries in Europe, Asia, and North America. Phylogeographic relatedness was reconstructed using the Templeton, Crandall, and Sing’s (TCS) haplotype network based on concatenated sequences of the housekeeping genes dnaX, icdA, mdh, and proA, while pairwise genetic distances were computed by applying the p-distance model. The obtained TCS haplotype networks indicated the existence of high intra-species genetic diversity among strains of all three species, as reflected in the 0.2–2.3%, 0.2–2.5%, and 0.1–1.7% genetic distance ranges obtained for P. carotovorum, P. versatile, and P. odoriferum, respectively. Five new haplotypes (denoted as HPc1–HPc5) were detected among cabbage strains of P. carotovorum, while one new haplotype was identified for both P. versatile (HPv1) and P. odoriferum (HPo1). None of the TCS haplotype networks provided evidence of significant correlation between geographic origin and the determined haplotypes, i.e., the infection origin. However, as haplotype network results are affected by the availability of sequencing data in public databases for the used genes and the number of analyzed strains, these findings may also be influenced by small sample size.",
publisher = "MDPI",
journal = "Microorganisms",
title = "Phylogeographic Analysis of Soft-Rot-Causing Pectobacterium spp. Strains Obtained from Cabbage in Serbia",
number = "8",
pages = "2122",
volume = "11",
doi = "10.3390/microorganisms11082122"
}

Jelušić, A., Scortichini, M., Marković, S., Mitrović, P., Iličić, R., Stanković, S.,& Popović Milovanović, T.. (2023). Phylogeographic Analysis of Soft-Rot-Causing Pectobacterium spp. Strains Obtained from Cabbage in Serbia. in Microorganisms
MDPI., 11(8), 2122.
https://doi.org/10.3390/microorganisms11082122

Jelušić A, Scortichini M, Marković S, Mitrović P, Iličić R, Stanković S, Popović Milovanović T. Phylogeographic Analysis of Soft-Rot-Causing Pectobacterium spp. Strains Obtained from Cabbage in Serbia. in Microorganisms. 2023;11(8):2122.
doi:10.3390/microorganisms11082122 .

Jelušić, Aleksandra, Scortichini, Marco, Marković, Sanja, Mitrović, Petar, Iličić, Renata, Stanković, Slaviša, Popović Milovanović, Tatjana, "Phylogeographic Analysis of Soft-Rot-Causing Pectobacterium spp. Strains Obtained from Cabbage in Serbia" in Microorganisms, 11, no. 8 (2023):2122,
https://doi.org/10.3390/microorganisms11082122 . .

TY  - JOUR
AU  - Iličić, Renata
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Milovanović, Predrag
AU  - Stanković, Slaviša
AU  - Žečević, Katarina
AU  - Stanisavljević, Rade
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
PY  - 2023
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/2118
AB  - The present study provides a new insight into the existing Xanthomonas arboricola pv. pruni (Xap) bacterial population originating from peach and apricot in two Western Balkans countries (Serbia and Montenegro). Multilocus sequence typing and analysis of the sequences of nine housekeeping genes revealed homology between the tested Xap strains as well as with the European population of this bacterium. The tested strains share the same haplotype (Haplotype I) with the Xap strains from Italy, France, Spain, United States, Australia and Brazil. The revealed single nucleotide change (G ↔ C) in the sequences of the gyrB1 gene differentiates Haplotype I from Haplotype II (Xap from South Korea, New Zealand, Argentina and Uruguay). The detached-leaf bioassay results confirmed differences in virulence between strains originating from peach and apricot towards Prunus armeniaca (apricot), indicating host specialization of the apricot strain towards this host. For the first time, immunity of P. fruticosa (European ground cherry) to Xap was established. According to the AUDPC, PCA and cluster analysis, other Prunus spp. were classified as having low susceptibility (P. mahaleb, P. cerasus and P. avium), as susceptible (P. domestica) and as highly susceptible (P. persica, P. dulcis, P. cerasifera and P. spinosa). Xap strains were also found to be susceptible to 10 tested antibiotics. This study provides valuable knowledge on the Xap population from stone fruit grown in the Western Balkans region as well as the source of immunity, which could serve as a starting point for breeding Prunus cultivars and could be used as the main control strategy.
PB  - British Society for Plant Pathology
PB  - Wiley
T2  - Plant Pathology
T1  - Characterization of Xanthomonas arboricola pv. pruni from Prunus spp. orchards in Western Balkans
EP  - 299
IS  - 2
SP  - 290
VL  - 72
DO  - 10.1111/ppa.13658
ER  - 

@article{
author = "Iličić, Renata and Jelušić, Aleksandra and Milovanović, Predrag and Stanković, Slaviša and Žečević, Katarina and Stanisavljević, Rade and Popović Milovanović, Tatjana",
year = "2023",
abstract = "The present study provides a new insight into the existing Xanthomonas arboricola pv. pruni (Xap) bacterial population originating from peach and apricot in two Western Balkans countries (Serbia and Montenegro). Multilocus sequence typing and analysis of the sequences of nine housekeeping genes revealed homology between the tested Xap strains as well as with the European population of this bacterium. The tested strains share the same haplotype (Haplotype I) with the Xap strains from Italy, France, Spain, United States, Australia and Brazil. The revealed single nucleotide change (G ↔ C) in the sequences of the gyrB1 gene differentiates Haplotype I from Haplotype II (Xap from South Korea, New Zealand, Argentina and Uruguay). The detached-leaf bioassay results confirmed differences in virulence between strains originating from peach and apricot towards Prunus armeniaca (apricot), indicating host specialization of the apricot strain towards this host. For the first time, immunity of P. fruticosa (European ground cherry) to Xap was established. According to the AUDPC, PCA and cluster analysis, other Prunus spp. were classified as having low susceptibility (P. mahaleb, P. cerasus and P. avium), as susceptible (P. domestica) and as highly susceptible (P. persica, P. dulcis, P. cerasifera and P. spinosa). Xap strains were also found to be susceptible to 10 tested antibiotics. This study provides valuable knowledge on the Xap population from stone fruit grown in the Western Balkans region as well as the source of immunity, which could serve as a starting point for breeding Prunus cultivars and could be used as the main control strategy.",
publisher = "British Society for Plant Pathology, Wiley",
journal = "Plant Pathology",
title = "Characterization of Xanthomonas arboricola pv. pruni from Prunus spp. orchards in Western Balkans",
pages = "299-290",
number = "2",
volume = "72",
doi = "10.1111/ppa.13658"
}

Iličić, R., Jelušić, A., Milovanović, P., Stanković, S., Žečević, K., Stanisavljević, R.,& Popović Milovanović, T.. (2023). Characterization of Xanthomonas arboricola pv. pruni from Prunus spp. orchards in Western Balkans. in Plant Pathology
British Society for Plant Pathology., 72(2), 290-299.
https://doi.org/10.1111/ppa.13658

Iličić R, Jelušić A, Milovanović P, Stanković S, Žečević K, Stanisavljević R, Popović Milovanović T. Characterization of Xanthomonas arboricola pv. pruni from Prunus spp. orchards in Western Balkans. in Plant Pathology. 2023;72(2):290-299.
doi:10.1111/ppa.13658 .

Iličić, Renata, Jelušić, Aleksandra, Milovanović, Predrag, Stanković, Slaviša, Žečević, Katarina, Stanisavljević, Rade, Popović Milovanović, Tatjana, "Characterization of Xanthomonas arboricola pv. pruni from Prunus spp. orchards in Western Balkans" in Plant Pathology, 72, no. 2 (2023):290-299,
https://doi.org/10.1111/ppa.13658 . .

TY  - JOUR
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Mitrović, Petar
AU  - Marković, Sanja
AU  - Iličić, Renata
AU  - Milovanović, Predrag
AU  - Stanković, Slaviša
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
PY  - 2023
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1919
AB  - The aim of this work was to identify and characterize the pectolytic bacteria responsible
for the emergence of bacterial soft rot on two summer cabbage hybrids (Cheers F1 and Hippo
F1) grown in the Futog locality (Baˇcka, Vojvodina), known for the five-century-long tradition of
cabbage cultivation in Serbia. Symptoms manifesting as soft lesions on outer head leaves were
observed during August 2021, while the inner tissues were macerated, featuring cream to black
discoloration. As the affected tissue decomposed, it exuded a specific odor. Disease incidence
ranged from 15% to 25%. A total of 67 isolates producing pits on crystal violet pectate (CVP)
medium were characterized for their phenotypic and genotypic features. The pathogenicity was
confirmed on cabbage heads. Findings yielded by the repetitive element palindromic-polymerase
chain reaction (rep-PCR) technique confirmed interspecies diversity between cabbage isolates, as
well as intraspecies genetic diversity within the P. carotovorum group of isolates. Based on multilocus
sequence typing (MLST) using genes dnaX, mdh, icdA, and proA, five representative isolates were
identified as Pectobacterium carotovorum (Cheers F1 and Hippo F1), while two were identified as
Pectobacterium versatile (Hippo F1) and Pectobacterium odoriferum (Hippo F1), respectively, indicating
the presence of diverse Pectobacterium species even in combined infection in the same field. Among
the obtained isolates, P. carotovorum was the most prevalent species (62.69%), while P. versatile and
P. odoriferum were less represented (contributing by 19.40% and 17.91%, respectively). Multilocus
sequence analysis (MLSA) performed with concatenated sequences of four housekeeping genes (proA,
dnaX, icdA, and mdh) and constructed a neighbor-joining phylogenetic tree enabled insight into the
phylogenetic position of the Serbian cabbage Pectobacterium isolates. Bacterium P. odoriferum was
found to be the most virulent species for cabbage, followed by P. versatile, while all three species
had comparable virulence with respect to potato. The results obtained in this work provide a better
understanding of the spreading routes and abundance of different Pectobacterium spp. in Serbia.
PB  - MDPI
T2  - Microorganisms
T1  - Diversity of Bacterial Soft Rot-Causing Pectobacterium Species Affecting Cabbage in Serbia
IS  - 2
SP  - 335
VL  - 11
DO  - 10.3390/microorganisms11020335
ER  - 

@article{
author = "Jelušić, Aleksandra and Mitrović, Petar and Marković, Sanja and Iličić, Renata and Milovanović, Predrag and Stanković, Slaviša and Popović Milovanović, Tatjana",
year = "2023",
abstract = "The aim of this work was to identify and characterize the pectolytic bacteria responsible
for the emergence of bacterial soft rot on two summer cabbage hybrids (Cheers F1 and Hippo
F1) grown in the Futog locality (Baˇcka, Vojvodina), known for the five-century-long tradition of
cabbage cultivation in Serbia. Symptoms manifesting as soft lesions on outer head leaves were
observed during August 2021, while the inner tissues were macerated, featuring cream to black
discoloration. As the affected tissue decomposed, it exuded a specific odor. Disease incidence
ranged from 15% to 25%. A total of 67 isolates producing pits on crystal violet pectate (CVP)
medium were characterized for their phenotypic and genotypic features. The pathogenicity was
confirmed on cabbage heads. Findings yielded by the repetitive element palindromic-polymerase
chain reaction (rep-PCR) technique confirmed interspecies diversity between cabbage isolates, as
well as intraspecies genetic diversity within the P. carotovorum group of isolates. Based on multilocus
sequence typing (MLST) using genes dnaX, mdh, icdA, and proA, five representative isolates were
identified as Pectobacterium carotovorum (Cheers F1 and Hippo F1), while two were identified as
Pectobacterium versatile (Hippo F1) and Pectobacterium odoriferum (Hippo F1), respectively, indicating
the presence of diverse Pectobacterium species even in combined infection in the same field. Among
the obtained isolates, P. carotovorum was the most prevalent species (62.69%), while P. versatile and
P. odoriferum were less represented (contributing by 19.40% and 17.91%, respectively). Multilocus
sequence analysis (MLSA) performed with concatenated sequences of four housekeeping genes (proA,
dnaX, icdA, and mdh) and constructed a neighbor-joining phylogenetic tree enabled insight into the
phylogenetic position of the Serbian cabbage Pectobacterium isolates. Bacterium P. odoriferum was
found to be the most virulent species for cabbage, followed by P. versatile, while all three species
had comparable virulence with respect to potato. The results obtained in this work provide a better
understanding of the spreading routes and abundance of different Pectobacterium spp. in Serbia.",
publisher = "MDPI",
journal = "Microorganisms",
title = "Diversity of Bacterial Soft Rot-Causing Pectobacterium Species Affecting Cabbage in Serbia",
number = "2",
pages = "335",
volume = "11",
doi = "10.3390/microorganisms11020335"
}

Jelušić, A., Mitrović, P., Marković, S., Iličić, R., Milovanović, P., Stanković, S.,& Popović Milovanović, T.. (2023). Diversity of Bacterial Soft Rot-Causing Pectobacterium Species Affecting Cabbage in Serbia. in Microorganisms
MDPI., 11(2), 335.
https://doi.org/10.3390/microorganisms11020335

Jelušić A, Mitrović P, Marković S, Iličić R, Milovanović P, Stanković S, Popović Milovanović T. Diversity of Bacterial Soft Rot-Causing Pectobacterium Species Affecting Cabbage in Serbia. in Microorganisms. 2023;11(2):335.
doi:10.3390/microorganisms11020335 .

Jelušić, Aleksandra, Mitrović, Petar, Marković, Sanja, Iličić, Renata, Milovanović, Predrag, Stanković, Slaviša, Popović Milovanović, Tatjana, "Diversity of Bacterial Soft Rot-Causing Pectobacterium Species Affecting Cabbage in Serbia" in Microorganisms, 11, no. 2 (2023):335,
https://doi.org/10.3390/microorganisms11020335 . .

TY  - CONF
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Marković, Sanja
AU  - Iličić, Renata
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
PY  - 2022
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1946
AB  - Biokontrola, kao mera zaštite bilja, predstavlja primenu mikroorganizama koji 
ispoljavaju antagonističko delovanje prema patogenom organizmu. Dejstvo mikrobnih 
biokontrolnih agenasa može biti direktno (produkcijom sekundarnih metabolita) ili 
indirektno (kompeticijom za prostor i nutrijente ili indukcijom sistemske rezistencije kod 
biljaka). Bakterije roda Xanthomonas predstavljaju značajnu grupu patogena, koji kod brojnih 
domaćina prouzrokuju tipove simptoma bakteriozne pegavosti, plamenjače, crne truleži i 
bakterioznog raka. Cilj ovog rada je bio da se u in vitro uslovima ispita antagonistički 
potencijal kolekcije izolata iz rodova Bacillus i Pseudomonas prema različitim patogenima 
Xanthomonas spp. 
Potencijalni antagonistički izolati korišćeni u radu su dobijeni iz različitih prirodnih 
staništa, od kojih je na osnovu morfologije kolonija na hranljivom agaru i sekvenci gena za 16S 
rRNK (P0/P6 prajmeri), devet izolata identifikovano kao Bacillus sp. (B33, BA22, B44, B52, 
B62, B64, B114, B122, BS3), a sedam kao Pseudomonas sp. (P7, P9, P10-21, P64, P-1P, P21P, 
P2/2). Antagonistička aktivnost je ispitana prema devet Xanthomonas sojeva, i to: X. 
campestris pv. campestris (patotip soj NCPPB528 i sojevi poreklom sa uljane repice 
NCPPB4679 i XcL1222), X. arboricola pv. pruni (NCPPB3156), X. arboricola pv. juglandis (Xj1),
X. arboricola pv. corylina (XH2), X. euvesicatoria (X22), X. axonopodis pv. phaseoli var. fuscans
(CFBP6165) i X. hortorum pv. pelargonii (NCPPB3330). In vitro antagonistička aktivnost je 
ispitana primenom metode dvojne kulture. U sterilisanu i delimično prohlađenu podlogu od 
hranljivog agara dodata je suspenzija fitopatogena (108 ćel mL-1). Nakon sušenja podloge, na 
površinu su bakteriološkom petljom tačkasto nanošeni biokontrolni sojevi. Ogled je 
postavljen dva puta nezavisno, u četiri ponavljanja. Ocena ogleda vršena je nakon 48 sati, 
merenjem prečnika zone inhibicije (mm). Rezultati su statistički obrađeni u programu 
STATISTICA v. 8 (StatSoft, Inc.), a srednje vrednosti izračunate korišćnjem Tukey’s HSD testa. 
Dobijeni rezultati su smatrani statistički značajnim za vrednosti p < 0,05. 
Rezultati su pokazali da je šest izolata, pet Bacillus spp. (BA22, B64, BS3, B52, B62) i 
jedan Pseudomonas spp. (P7), pokazalo inhibitornu aktivnost prema svim testiranim 
Xanthomonas sojevima. Najveću zonu inhibicije ispoljili su izolati P7 prema soju XH2 (14,67 
mm) i B33 prema soju CFBP6165 (11,67 mm). Izolati P10-21 i P9 su ispoljili antagonizam 
samo u slučaju sojeva X22 (P10-21) i NCPPB528 i XcL1222 (P9), dok izolat P64 ni u jednom 
slučaju nije pokazao inhibitornu aktivnost. 
Dalja istraživanja će obuhvatiti in vivo oglede i identifikaciju biokontrolnih izolata sa 
najizraženijom aktivnošću sekvenciranjem gena za gyrB i tuf.
PB  - DRUŠTVO ZA ZAŠTITU BILJA SRBIJE
C3  - XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova
T1  - BIOKONTROLNI POTENCIJAL NEKIH VRSTA BACILLUS I PSEUDOMONAS PREMA  PATOGENIMA IZ RODA XANTHOMONAS
SP  - 43
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1946
ER  - 

@conference{
author = "Jelušić, Aleksandra and Marković, Sanja and Iličić, Renata and Popović Milovanović, Tatjana",
year = "2022",
abstract = "Biokontrola, kao mera zaštite bilja, predstavlja primenu mikroorganizama koji 
ispoljavaju antagonističko delovanje prema patogenom organizmu. Dejstvo mikrobnih 
biokontrolnih agenasa može biti direktno (produkcijom sekundarnih metabolita) ili 
indirektno (kompeticijom za prostor i nutrijente ili indukcijom sistemske rezistencije kod 
biljaka). Bakterije roda Xanthomonas predstavljaju značajnu grupu patogena, koji kod brojnih 
domaćina prouzrokuju tipove simptoma bakteriozne pegavosti, plamenjače, crne truleži i 
bakterioznog raka. Cilj ovog rada je bio da se u in vitro uslovima ispita antagonistički 
potencijal kolekcije izolata iz rodova Bacillus i Pseudomonas prema različitim patogenima 
Xanthomonas spp. 
Potencijalni antagonistički izolati korišćeni u radu su dobijeni iz različitih prirodnih 
staništa, od kojih je na osnovu morfologije kolonija na hranljivom agaru i sekvenci gena za 16S 
rRNK (P0/P6 prajmeri), devet izolata identifikovano kao Bacillus sp. (B33, BA22, B44, B52, 
B62, B64, B114, B122, BS3), a sedam kao Pseudomonas sp. (P7, P9, P10-21, P64, P-1P, P21P, 
P2/2). Antagonistička aktivnost je ispitana prema devet Xanthomonas sojeva, i to: X. 
campestris pv. campestris (patotip soj NCPPB528 i sojevi poreklom sa uljane repice 
NCPPB4679 i XcL1222), X. arboricola pv. pruni (NCPPB3156), X. arboricola pv. juglandis (Xj1),
X. arboricola pv. corylina (XH2), X. euvesicatoria (X22), X. axonopodis pv. phaseoli var. fuscans
(CFBP6165) i X. hortorum pv. pelargonii (NCPPB3330). In vitro antagonistička aktivnost je 
ispitana primenom metode dvojne kulture. U sterilisanu i delimično prohlađenu podlogu od 
hranljivog agara dodata je suspenzija fitopatogena (108 ćel mL-1). Nakon sušenja podloge, na 
površinu su bakteriološkom petljom tačkasto nanošeni biokontrolni sojevi. Ogled je 
postavljen dva puta nezavisno, u četiri ponavljanja. Ocena ogleda vršena je nakon 48 sati, 
merenjem prečnika zone inhibicije (mm). Rezultati su statistički obrađeni u programu 
STATISTICA v. 8 (StatSoft, Inc.), a srednje vrednosti izračunate korišćnjem Tukey’s HSD testa. 
Dobijeni rezultati su smatrani statistički značajnim za vrednosti p < 0,05. 
Rezultati su pokazali da je šest izolata, pet Bacillus spp. (BA22, B64, BS3, B52, B62) i 
jedan Pseudomonas spp. (P7), pokazalo inhibitornu aktivnost prema svim testiranim 
Xanthomonas sojevima. Najveću zonu inhibicije ispoljili su izolati P7 prema soju XH2 (14,67 
mm) i B33 prema soju CFBP6165 (11,67 mm). Izolati P10-21 i P9 su ispoljili antagonizam 
samo u slučaju sojeva X22 (P10-21) i NCPPB528 i XcL1222 (P9), dok izolat P64 ni u jednom 
slučaju nije pokazao inhibitornu aktivnost. 
Dalja istraživanja će obuhvatiti in vivo oglede i identifikaciju biokontrolnih izolata sa 
najizraženijom aktivnošću sekvenciranjem gena za gyrB i tuf.",
publisher = "DRUŠTVO ZA ZAŠTITU BILJA SRBIJE",
journal = "XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova",
title = "BIOKONTROLNI POTENCIJAL NEKIH VRSTA BACILLUS I PSEUDOMONAS PREMA  PATOGENIMA IZ RODA XANTHOMONAS",
pages = "43",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1946"
}

Jelušić, A., Marković, S., Iličić, R.,& Popović Milovanović, T.. (2022). BIOKONTROLNI POTENCIJAL NEKIH VRSTA BACILLUS I PSEUDOMONAS PREMA  PATOGENIMA IZ RODA XANTHOMONAS. in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova
DRUŠTVO ZA ZAŠTITU BILJA SRBIJE., 43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1946

Jelušić A, Marković S, Iličić R, Popović Milovanović T. BIOKONTROLNI POTENCIJAL NEKIH VRSTA BACILLUS I PSEUDOMONAS PREMA  PATOGENIMA IZ RODA XANTHOMONAS. in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova. 2022;:43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1946 .

Jelušić, Aleksandra, Marković, Sanja, Iličić, Renata, Popović Milovanović, Tatjana, "BIOKONTROLNI POTENCIJAL NEKIH VRSTA BACILLUS I PSEUDOMONAS PREMA  PATOGENIMA IZ RODA XANTHOMONAS" in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova (2022):43,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1946 .

TY  - JOUR
AU  - Marković, Sanja
AU  - Milić Komić, Sonja
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Ilicic, Renata
AU  - Bagi, Ferenc
AU  - Stanković, Slaviša
AU  - Popović, Tatjana
PY  - 2022
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1542
PB  - Amer Phytopathological Soc, St Paul
T2  - Plant Disease
T1  - First Report of Pectobacterium versatile Causing Blackleg of Potato in Serbia
IS  - 1
VL  - 106
DO  - 10.1094/PDIS-06-21-1128-PDN
ER  - 

@article{
author = "Marković, Sanja and Milić Komić, Sonja and Jelušić, Aleksandra and Ilicic, Renata and Bagi, Ferenc and Stanković, Slaviša and Popović, Tatjana",
year = "2022",
publisher = "Amer Phytopathological Soc, St Paul",
journal = "Plant Disease",
title = "First Report of Pectobacterium versatile Causing Blackleg of Potato in Serbia",
number = "1",
volume = "106",
doi = "10.1094/PDIS-06-21-1128-PDN"
}

Marković, S., Milić Komić, S., Jelušić, A., Ilicic, R., Bagi, F., Stanković, S.,& Popović, T.. (2022). First Report of Pectobacterium versatile Causing Blackleg of Potato in Serbia. in Plant Disease
Amer Phytopathological Soc, St Paul., 106(1).
https://doi.org/10.1094/PDIS-06-21-1128-PDN

Marković S, Milić Komić S, Jelušić A, Ilicic R, Bagi F, Stanković S, Popović T. First Report of Pectobacterium versatile Causing Blackleg of Potato in Serbia. in Plant Disease. 2022;106(1).
doi:10.1094/PDIS-06-21-1128-PDN .

Marković, Sanja, Milić Komić, Sonja, Jelušić, Aleksandra, Ilicic, Renata, Bagi, Ferenc, Stanković, Slaviša, Popović, Tatjana, "First Report of Pectobacterium versatile Causing Blackleg of Potato in Serbia" in Plant Disease, 106, no. 1 (2022),
https://doi.org/10.1094/PDIS-06-21-1128-PDN . .

TY  - CONF
AU  - Iličić, Renata
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Bagi, Ferenc
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Živković, Ivana
AU  - Stanković, Slaviša
PY  - 2022
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/2138
AB  - The biocontrol ability of Bacillus halotolerans strain B33 against the most significant stone fruit bacterial and fungal pathogens was investigated under in vitro conditions. The results indicate that the inhibition zone toward bacterial pathogen Xanthomonas arboricola pv. pruni originating from peach and apricot (strains Xp219 and Xp320, respectively) ranged from 20 to 45 mm in diameter,
depending of the used B. halotolerans concentration. B. halotolerans B33 did not inhibit the growth of bacteria Pseudomonas syringae pv. syringae (strains RE05 and RE3 originating from sweet cherry), P. s. pv. morsprunorum race 1 (strain Pm5 originating from sweet cherry and Pm26 from plum) and P. cerasi (strain RE10 originating from wild cherry). In the case of fungal pathogen 
Monilinia fructicola strain 116, 41.66−61.00% growth inhibition was observed when pure culture of B. halotolerans was used. From the obtained results in this work, B. halotolerans strain B33 could be recommended to be potentially used as a suitable biocontrol agent for the control of Xanthomonads plant pathogenic bacteria and Monilinia spp. on stone fruit.
PB  - The Balkans Scientific Center of the Russian Academy of Natural Sciences Belgrade
C3  - 4th International Symposium: Modern Trends in Agricultural Production, Rural Development, Agro-economy, Cooperatives and Environmental Protection
T1  - BIOCONTROL ABILITY OF BACILLUS HALOTOLERANS AGAINST STONE FRUIT PATHOGENS
EP  - 179
SP  - 170
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2138
ER  - 

@conference{
author = "Iličić, Renata and Popović Milovanović, Tatjana and Jelušić, Aleksandra and Bagi, Ferenc and Trkulja, Nenad and Živković, Ivana and Stanković, Slaviša",
year = "2022",
abstract = "The biocontrol ability of Bacillus halotolerans strain B33 against the most significant stone fruit bacterial and fungal pathogens was investigated under in vitro conditions. The results indicate that the inhibition zone toward bacterial pathogen Xanthomonas arboricola pv. pruni originating from peach and apricot (strains Xp219 and Xp320, respectively) ranged from 20 to 45 mm in diameter,
depending of the used B. halotolerans concentration. B. halotolerans B33 did not inhibit the growth of bacteria Pseudomonas syringae pv. syringae (strains RE05 and RE3 originating from sweet cherry), P. s. pv. morsprunorum race 1 (strain Pm5 originating from sweet cherry and Pm26 from plum) and P. cerasi (strain RE10 originating from wild cherry). In the case of fungal pathogen 
Monilinia fructicola strain 116, 41.66−61.00% growth inhibition was observed when pure culture of B. halotolerans was used. From the obtained results in this work, B. halotolerans strain B33 could be recommended to be potentially used as a suitable biocontrol agent for the control of Xanthomonads plant pathogenic bacteria and Monilinia spp. on stone fruit.",
publisher = "The Balkans Scientific Center of the Russian Academy of Natural Sciences Belgrade",
journal = "4th International Symposium: Modern Trends in Agricultural Production, Rural Development, Agro-economy, Cooperatives and Environmental Protection",
title = "BIOCONTROL ABILITY OF BACILLUS HALOTOLERANS AGAINST STONE FRUIT PATHOGENS",
pages = "179-170",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2138"
}

Iličić, R., Popović Milovanović, T., Jelušić, A., Bagi, F., Trkulja, N., Živković, I.,& Stanković, S.. (2022). BIOCONTROL ABILITY OF BACILLUS HALOTOLERANS AGAINST STONE FRUIT PATHOGENS. in 4th International Symposium: Modern Trends in Agricultural Production, Rural Development, Agro-economy, Cooperatives and Environmental Protection
The Balkans Scientific Center of the Russian Academy of Natural Sciences Belgrade., 170-179.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2138

Iličić R, Popović Milovanović T, Jelušić A, Bagi F, Trkulja N, Živković I, Stanković S. BIOCONTROL ABILITY OF BACILLUS HALOTOLERANS AGAINST STONE FRUIT PATHOGENS. in 4th International Symposium: Modern Trends in Agricultural Production, Rural Development, Agro-economy, Cooperatives and Environmental Protection. 2022;:170-179.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2138 .

Iličić, Renata, Popović Milovanović, Tatjana, Jelušić, Aleksandra, Bagi, Ferenc, Trkulja, Nenad, Živković, Ivana, Stanković, Slaviša, "BIOCONTROL ABILITY OF BACILLUS HALOTOLERANS AGAINST STONE FRUIT PATHOGENS" in 4th International Symposium: Modern Trends in Agricultural Production, Rural Development, Agro-economy, Cooperatives and Environmental Protection (2022):170-179,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2138 .

TY  - JOUR
AU  - Bartolić, Dragana
AU  - Mutavdžić, Dragosav
AU  - Carstensen, Jens Michael
AU  - Stanković, Slavica
AU  - Nikolić, Milica
AU  - Krstović, Saša
AU  - Radotić, Ksenija
PY  - 2022
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1563
AB  - Cereal seeds safety may be compromised by the presence of toxic contaminants, such as aflatoxins.
Besides being carcinogenic, they have other adverse health effects on humans and animals. In
this preliminary study, we used two non-invasive optical techniques, optical fiber fluorescence
spectroscopy and multispectral imaging (MSI), for discrimination of maize seeds naturally
contaminated with aflatoxin B1
(
AFB1) from the uncontaminated seeds. The AFB1-
contaminated
seeds exhibited a red shift of the emission maximum position compared to the control samples.
Using linear discrimination analysis to analyse fluorescence data, classification accuracy of 100%
was obtained to discriminate uncontaminated and AFB1-
contaminated seeds. The MSI analysis
combined with a normalized canonical discriminant analysis, provided spectral and spatial patterns
of the analysed seeds. The AFB1-
contaminated seeds showed a 7.9 to 9.6-fold increase in the seed
reflectance in the VIS region, and 10.4 and 12.2-fold increase in the NIR spectral region, compared
with the uncontaminated seeds. Thus the MSI method classified successfully contaminated from
uncontaminated seeds with high accuracy. The results may have an impact on development of
spectroscopic non-invasive methods for detection of AFs presence in seeds, providing valuable
information for the assessment of seed adulteration in the field of food forensics and food safety.
PB  - Nature Research
T2  - Scientific Reports
T1  - Fluorescence spectroscopy and multispectral imaging for fingerprinting of aflatoxin‑B1 contaminated (Zea mays L.) seeds: a preliminary study
SP  - 4849
VL  - 12
DO  - 10.1038/s41598-022-08352-4
ER  - 

@article{
author = "Bartolić, Dragana and Mutavdžić, Dragosav and Carstensen, Jens Michael and Stanković, Slavica and Nikolić, Milica and Krstović, Saša and Radotić, Ksenija",
year = "2022",
abstract = "Cereal seeds safety may be compromised by the presence of toxic contaminants, such as aflatoxins.
Besides being carcinogenic, they have other adverse health effects on humans and animals. In
this preliminary study, we used two non-invasive optical techniques, optical fiber fluorescence
spectroscopy and multispectral imaging (MSI), for discrimination of maize seeds naturally
contaminated with aflatoxin B1
(
AFB1) from the uncontaminated seeds. The AFB1-
contaminated
seeds exhibited a red shift of the emission maximum position compared to the control samples.
Using linear discrimination analysis to analyse fluorescence data, classification accuracy of 100%
was obtained to discriminate uncontaminated and AFB1-
contaminated seeds. The MSI analysis
combined with a normalized canonical discriminant analysis, provided spectral and spatial patterns
of the analysed seeds. The AFB1-
contaminated seeds showed a 7.9 to 9.6-fold increase in the seed
reflectance in the VIS region, and 10.4 and 12.2-fold increase in the NIR spectral region, compared
with the uncontaminated seeds. Thus the MSI method classified successfully contaminated from
uncontaminated seeds with high accuracy. The results may have an impact on development of
spectroscopic non-invasive methods for detection of AFs presence in seeds, providing valuable
information for the assessment of seed adulteration in the field of food forensics and food safety.",
publisher = "Nature Research",
journal = "Scientific Reports",
title = "Fluorescence spectroscopy and multispectral imaging for fingerprinting of aflatoxin‑B1 contaminated (Zea mays L.) seeds: a preliminary study",
pages = "4849",
volume = "12",
doi = "10.1038/s41598-022-08352-4"
}

Bartolić, D., Mutavdžić, D., Carstensen, J. M., Stanković, S., Nikolić, M., Krstović, S.,& Radotić, K.. (2022). Fluorescence spectroscopy and multispectral imaging for fingerprinting of aflatoxin‑B1 contaminated (Zea mays L.) seeds: a preliminary study. in Scientific Reports
Nature Research., 12, 4849.
https://doi.org/10.1038/s41598-022-08352-4

Bartolić D, Mutavdžić D, Carstensen JM, Stanković S, Nikolić M, Krstović S, Radotić K. Fluorescence spectroscopy and multispectral imaging for fingerprinting of aflatoxin‑B1 contaminated (Zea mays L.) seeds: a preliminary study. in Scientific Reports. 2022;12:4849.
doi:10.1038/s41598-022-08352-4 .

Bartolić, Dragana, Mutavdžić, Dragosav, Carstensen, Jens Michael, Stanković, Slavica, Nikolić, Milica, Krstović, Saša, Radotić, Ksenija, "Fluorescence spectroscopy and multispectral imaging for fingerprinting of aflatoxin‑B1 contaminated (Zea mays L.) seeds: a preliminary study" in Scientific Reports, 12 (2022):4849,
https://doi.org/10.1038/s41598-022-08352-4 . .

TY  - CONF
AU  - Popović, Tatjana
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Aćimović, Radivoje
AU  - Marković, Sanja
AU  - Iličić, Renata
PY  - 2022
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1958
AB  - The vegetable soybean “edamame” (Glicine max L.) is a 
nutritious legume having pods and seeds that can be 
harvested and consumed while they are still fresh and 
premature. Edamame is rich in micronutrients and 
vitamins and is therefore used as food and for medicinal 
purposes. In Serbia, edamame production started for the 
first time in 2019 on a 10 ha field in Bečej locality (Bačka, 
Vojvodina). Later, in 2021, its production was expanded 
to 30 ha, but in summer was followed with symptoms of 
bacterial leaf spot. The symptoms appeared on leaves in 
the form of water-soaked spots surrounded by a chlorotic 
halo that enlarged and coalesced into necrotic lesions. 
Disease incidence was from 15-20%. Isolation of the 
causal pathogen was performed by sowing of suspension 
of the macerated margins of spots/lesions from ten 
collected symptomatic leaves on nutrient agar 
supplemented with 5% sucrose. Ten representative, 
purified isolates were whitish, circular, smooth, shiny, 
levan-positive, strictly aerobic, gram-negative; positive for 
green-fluorescent pigment and tobacco hypersensitive 
response, and negative for oxidase, arginine dihydrolase, 
and potato soft rot (LOPAT group Ia). Pathogenicity of the 
isolates was confirmed on soybean cotyledons by under 
pressure atomizing a bacterial suspension (107-8 CFU mL 1
). Sequencing of genes gapA, gyrB, and rpoD showed 
100% homology of the obtained isolates with 
Pseudomonas savastanoi pv. glycinea pathotype strain 
LMG 5066 and strains BR1, KN166, KN28, KN44, LN10, 
MOC601, R4a (gapA and gyrB), and M301765 (gapA and
rpoD) originated from soybean, all from the Plant 
Associated and Environmental Microbes Database 
(PAMDB).
PB  - Impaginazione e stampa a cura del Centro Stampa – Giunta Regionale – Regione Umbria  Progetto grafico - editoriale esecutivo, Diletta Pini
C3  - 14th International Conference   on Plant Pathogenic Bacteria
T1  - Pseudomonas savastanoi pv. glycinea affecting a  vegetable soybean for commercial edamame  production in Serbia
SP  - 124
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1958
ER  - 

@conference{
author = "Popović, Tatjana and Jelušić, Aleksandra and Aćimović, Radivoje and Marković, Sanja and Iličić, Renata",
year = "2022",
abstract = "The vegetable soybean “edamame” (Glicine max L.) is a 
nutritious legume having pods and seeds that can be 
harvested and consumed while they are still fresh and 
premature. Edamame is rich in micronutrients and 
vitamins and is therefore used as food and for medicinal 
purposes. In Serbia, edamame production started for the 
first time in 2019 on a 10 ha field in Bečej locality (Bačka, 
Vojvodina). Later, in 2021, its production was expanded 
to 30 ha, but in summer was followed with symptoms of 
bacterial leaf spot. The symptoms appeared on leaves in 
the form of water-soaked spots surrounded by a chlorotic 
halo that enlarged and coalesced into necrotic lesions. 
Disease incidence was from 15-20%. Isolation of the 
causal pathogen was performed by sowing of suspension 
of the macerated margins of spots/lesions from ten 
collected symptomatic leaves on nutrient agar 
supplemented with 5% sucrose. Ten representative, 
purified isolates were whitish, circular, smooth, shiny, 
levan-positive, strictly aerobic, gram-negative; positive for 
green-fluorescent pigment and tobacco hypersensitive 
response, and negative for oxidase, arginine dihydrolase, 
and potato soft rot (LOPAT group Ia). Pathogenicity of the 
isolates was confirmed on soybean cotyledons by under 
pressure atomizing a bacterial suspension (107-8 CFU mL 1
). Sequencing of genes gapA, gyrB, and rpoD showed 
100% homology of the obtained isolates with 
Pseudomonas savastanoi pv. glycinea pathotype strain 
LMG 5066 and strains BR1, KN166, KN28, KN44, LN10, 
MOC601, R4a (gapA and gyrB), and M301765 (gapA and
rpoD) originated from soybean, all from the Plant 
Associated and Environmental Microbes Database 
(PAMDB).",
publisher = "Impaginazione e stampa a cura del Centro Stampa – Giunta Regionale – Regione Umbria  Progetto grafico - editoriale esecutivo, Diletta Pini",
journal = "14th International Conference   on Plant Pathogenic Bacteria",
title = "Pseudomonas savastanoi pv. glycinea affecting a  vegetable soybean for commercial edamame  production in Serbia",
pages = "124",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1958"
}

Popović, T., Jelušić, A., Aćimović, R., Marković, S.,& Iličić, R.. (2022). Pseudomonas savastanoi pv. glycinea affecting a  vegetable soybean for commercial edamame  production in Serbia. in 14th International Conference   on Plant Pathogenic Bacteria
Impaginazione e stampa a cura del Centro Stampa – Giunta Regionale – Regione Umbria  Progetto grafico - editoriale esecutivo, Diletta Pini., 124.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1958

Popović T, Jelušić A, Aćimović R, Marković S, Iličić R. Pseudomonas savastanoi pv. glycinea affecting a  vegetable soybean for commercial edamame  production in Serbia. in 14th International Conference   on Plant Pathogenic Bacteria. 2022;:124.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1958 .

Popović, Tatjana, Jelušić, Aleksandra, Aćimović, Radivoje, Marković, Sanja, Iličić, Renata, "Pseudomonas savastanoi pv. glycinea affecting a  vegetable soybean for commercial edamame  production in Serbia" in 14th International Conference   on Plant Pathogenic Bacteria (2022):124,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1958 .

TY  - CONF
AU  - Marković, Sanja
AU  - Popović, Tatjana
AU  - Mitrović, Petar
AU  - Iličić, Renata
AU  - Jelušić, Aleksandra
PY  - 2022
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1959
AB  - In August 2021, symptoms of soft rot appeared on cabbage 
in Futog (Bačka, Vojvodina) locality known for traditional 
cabbage cultivation in Serbia. Symptoms appeared in the 
form of sunken and soft lesions on outer head leaves, while 
interior tissue was macerated, with cream to black 
discoloration. A strong, specific odor followed the 
breakdown of the affected tissue. From the 1 ha field, a 
total of 5 heads were collected for the isolation of causing 
pathogen. Margins of healthy and dead tissues were 
macerated and plated on Crystal Violet Pectate medium. 
Five creamy-white colonies forming pits in the medium 
were purified. These bacterial isolates were positive for 
pectinolytic activity on cabbage heads and potato slices. 
They were all facultative anaerobic, Gram-negative, 
catalase-positive, and oxidase-negative; unable to produce 
diffusible fluorescent pigments. Multilocus sequence 
typing of cabbage isolates was performed by sequencing 
of four housekeeping genes (proA, dnaX, icdA, mdh). 
Based on the nucleotide BLAST (National Center for 
Biotechnology Information, NCBI) analysis of the 
sequences of genes icdA and mdh, Serbian cabbage isolates 
were 100% identical with Pectobacterium carotovorum
subsp. odoriferum strain BC S7. Based on the dnaX gene, 
identity with the same strain was 99.79% and 99.57% 
based on the proA gene. Serbian cabbage isolates also 
showed 100% identity with other NCBI deposited P. 
odoriferum strains CFBP1878 and ATCC 25272 based on 
the icdA gene, as well as ICMP 11533 based on mdh gene. 
Therefore, this first report of P. odoriferum indicates a 
wider range of Pectobacterium spp. recently described in 
Serbia.
PB  - Impaginazione e stampa a cura del Centro Stampa – Giunta Regionale – Regione Umbria  Progetto grafico - editoriale esecutivo, Diletta Pini
C3  - 14th International Conference   on Plant Pathogenic Bacteria
T1  - First report of Pectobacterium odoriferum causing  bacterial soft rot of cabbage in Serbia
SP  - 123
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1959
ER  - 

@conference{
author = "Marković, Sanja and Popović, Tatjana and Mitrović, Petar and Iličić, Renata and Jelušić, Aleksandra",
year = "2022",
abstract = "In August 2021, symptoms of soft rot appeared on cabbage 
in Futog (Bačka, Vojvodina) locality known for traditional 
cabbage cultivation in Serbia. Symptoms appeared in the 
form of sunken and soft lesions on outer head leaves, while 
interior tissue was macerated, with cream to black 
discoloration. A strong, specific odor followed the 
breakdown of the affected tissue. From the 1 ha field, a 
total of 5 heads were collected for the isolation of causing 
pathogen. Margins of healthy and dead tissues were 
macerated and plated on Crystal Violet Pectate medium. 
Five creamy-white colonies forming pits in the medium 
were purified. These bacterial isolates were positive for 
pectinolytic activity on cabbage heads and potato slices. 
They were all facultative anaerobic, Gram-negative, 
catalase-positive, and oxidase-negative; unable to produce 
diffusible fluorescent pigments. Multilocus sequence 
typing of cabbage isolates was performed by sequencing 
of four housekeeping genes (proA, dnaX, icdA, mdh). 
Based on the nucleotide BLAST (National Center for 
Biotechnology Information, NCBI) analysis of the 
sequences of genes icdA and mdh, Serbian cabbage isolates 
were 100% identical with Pectobacterium carotovorum
subsp. odoriferum strain BC S7. Based on the dnaX gene, 
identity with the same strain was 99.79% and 99.57% 
based on the proA gene. Serbian cabbage isolates also 
showed 100% identity with other NCBI deposited P. 
odoriferum strains CFBP1878 and ATCC 25272 based on 
the icdA gene, as well as ICMP 11533 based on mdh gene. 
Therefore, this first report of P. odoriferum indicates a 
wider range of Pectobacterium spp. recently described in 
Serbia.",
publisher = "Impaginazione e stampa a cura del Centro Stampa – Giunta Regionale – Regione Umbria  Progetto grafico - editoriale esecutivo, Diletta Pini",
journal = "14th International Conference   on Plant Pathogenic Bacteria",
title = "First report of Pectobacterium odoriferum causing  bacterial soft rot of cabbage in Serbia",
pages = "123",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1959"
}

Marković, S., Popović, T., Mitrović, P., Iličić, R.,& Jelušić, A.. (2022). First report of Pectobacterium odoriferum causing  bacterial soft rot of cabbage in Serbia. in 14th International Conference   on Plant Pathogenic Bacteria
Impaginazione e stampa a cura del Centro Stampa – Giunta Regionale – Regione Umbria  Progetto grafico - editoriale esecutivo, Diletta Pini., 123.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1959

Marković S, Popović T, Mitrović P, Iličić R, Jelušić A. First report of Pectobacterium odoriferum causing  bacterial soft rot of cabbage in Serbia. in 14th International Conference   on Plant Pathogenic Bacteria. 2022;:123.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1959 .

Marković, Sanja, Popović, Tatjana, Mitrović, Petar, Iličić, Renata, Jelušić, Aleksandra, "First report of Pectobacterium odoriferum causing  bacterial soft rot of cabbage in Serbia" in 14th International Conference   on Plant Pathogenic Bacteria (2022):123,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1959 .

TY  - CONF
AU  - Marković, Sanja
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Iličić, Renata
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
PY  - 2022
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1947
AB  - Bakterija Ralstonia solanacearum, prouzrokovač bakteriozne uvelosti i mrke truleži 
krtola krompira, obzirom na veliki ekonomski značaj i štete koje izaziva ima karantinski 
status u Evropi (EU_2019_2072_AnnexII). U Srbiji je prvi put detektovana 2010. godine, nakon 
čega se i dalje javlja u pojedinim usevima krompira i pored sprovođenja mera eradikacije. 
Prema literaturnim podacima, populacija R. solanacearum identifikovana u Srbiji genetički je 
homogena i identična sa sojevima prisutnim na teritoriji Evrope. Cilj ovog rada je bio da se 
tokom 2021. godine izvrši monitoring krtola krompira na prisustvo mrke truleži i da se izvrši 
identifikacija prouzrokovača bolesti na području Bačke (Vojvodina), gde su uglavnom i 
potvrđivani pozitivni nalazi bakterije R. solanacearum u poslednjoj deceniji. 
Simptomi mrke truleži krtola su utvrđeni kod sorti krompira Pirol i VR808 gajenih na 
lokalitetima Gradina i Lugovo, redom. Izolacija je vršena na SMSA podlogu na kojoj su nakon 5 
dana inkubacije dominirale fluidne kolonije nepravilnog oblika, veličine 2-3 mm, sa crveno 
obojenim centrom i providno-beličastim oreolom oko centra. Jedanaest odabranih izolata je 
preliminarno identifikovano kao R. solanacearum primenom metode lančane reakcije 
polimeraze (PCR) nakon amplifikacije regiona veličine 553 bp korišćenjem para prajmera PS 1/PS-2 i 288 bp sa parom prajmera OLI-1/Y-2 specifičnih za R. solanacearum. Primenom 
specifičnog para prajmera Rs-F/R utvrđeno je da svi izolati pripadaju biovaru 2 R. 
solanacearum. Kao kontrola korišćen je referentni soj R. solanacearum PD2762. Identifikacija 
izolata je dalje potvrđena imunofluorescentnim testom (IF), kojim je dokazano prisustvo 
fluorecscentnih bakterijskih ćelija. Patogenost je potvrđena infiltracijom bakterijske 
suspenzije (107-8 ćel mL-1) u stablo mladih biljaka paradajza (Moneymaker) i krompira (Pirol i 
VR808). Simptomi na paradajzu su se javili u vidu blage uvelosti sa lezijama na mestu 
inokulacije posle 4 dana, a potpuno sušenje je nastupilo 7 dana posle inokulacije. Na 
inokulisanim biljkama krompira prvi simptomi u formi blagog venjenja sa lezijama na mestu 
uboda su se pojavili nakon 6-7 dana. Potpuno propadanje biljaka krompira beleženo je 15 
dana nakon inokulacije. 
Najnovija istraživanja prikazana u ovom radu ukazuju da je bakterija R. solanacearum i 
dalje prisutan patogen krompira u Vojvodini. Detaljna epiodemiološka studija je neophodna 
kako bi se utvrdio potencijalni izvor inokuluma ove bakterije.
PB  - DRUŠTVO ZA ZAŠTITU BILJA SRBIJE
C3  - XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova
T1  - RALSTONIA SOLANACEARUM I DALJE PRETNJA PROIZVODNJI KROMPIRA U SRBIJI
SP  - 42
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1947
ER  - 

@conference{
author = "Marković, Sanja and Jelušić, Aleksandra and Iličić, Renata and Popović Milovanović, Tatjana",
year = "2022",
abstract = "Bakterija Ralstonia solanacearum, prouzrokovač bakteriozne uvelosti i mrke truleži 
krtola krompira, obzirom na veliki ekonomski značaj i štete koje izaziva ima karantinski 
status u Evropi (EU_2019_2072_AnnexII). U Srbiji je prvi put detektovana 2010. godine, nakon 
čega se i dalje javlja u pojedinim usevima krompira i pored sprovođenja mera eradikacije. 
Prema literaturnim podacima, populacija R. solanacearum identifikovana u Srbiji genetički je 
homogena i identična sa sojevima prisutnim na teritoriji Evrope. Cilj ovog rada je bio da se 
tokom 2021. godine izvrši monitoring krtola krompira na prisustvo mrke truleži i da se izvrši 
identifikacija prouzrokovača bolesti na području Bačke (Vojvodina), gde su uglavnom i 
potvrđivani pozitivni nalazi bakterije R. solanacearum u poslednjoj deceniji. 
Simptomi mrke truleži krtola su utvrđeni kod sorti krompira Pirol i VR808 gajenih na 
lokalitetima Gradina i Lugovo, redom. Izolacija je vršena na SMSA podlogu na kojoj su nakon 5 
dana inkubacije dominirale fluidne kolonije nepravilnog oblika, veličine 2-3 mm, sa crveno 
obojenim centrom i providno-beličastim oreolom oko centra. Jedanaest odabranih izolata je 
preliminarno identifikovano kao R. solanacearum primenom metode lančane reakcije 
polimeraze (PCR) nakon amplifikacije regiona veličine 553 bp korišćenjem para prajmera PS 1/PS-2 i 288 bp sa parom prajmera OLI-1/Y-2 specifičnih za R. solanacearum. Primenom 
specifičnog para prajmera Rs-F/R utvrđeno je da svi izolati pripadaju biovaru 2 R. 
solanacearum. Kao kontrola korišćen je referentni soj R. solanacearum PD2762. Identifikacija 
izolata je dalje potvrđena imunofluorescentnim testom (IF), kojim je dokazano prisustvo 
fluorecscentnih bakterijskih ćelija. Patogenost je potvrđena infiltracijom bakterijske 
suspenzije (107-8 ćel mL-1) u stablo mladih biljaka paradajza (Moneymaker) i krompira (Pirol i 
VR808). Simptomi na paradajzu su se javili u vidu blage uvelosti sa lezijama na mestu 
inokulacije posle 4 dana, a potpuno sušenje je nastupilo 7 dana posle inokulacije. Na 
inokulisanim biljkama krompira prvi simptomi u formi blagog venjenja sa lezijama na mestu 
uboda su se pojavili nakon 6-7 dana. Potpuno propadanje biljaka krompira beleženo je 15 
dana nakon inokulacije. 
Najnovija istraživanja prikazana u ovom radu ukazuju da je bakterija R. solanacearum i 
dalje prisutan patogen krompira u Vojvodini. Detaljna epiodemiološka studija je neophodna 
kako bi se utvrdio potencijalni izvor inokuluma ove bakterije.",
publisher = "DRUŠTVO ZA ZAŠTITU BILJA SRBIJE",
journal = "XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova",
title = "RALSTONIA SOLANACEARUM I DALJE PRETNJA PROIZVODNJI KROMPIRA U SRBIJI",
pages = "42",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1947"
}

Marković, S., Jelušić, A., Iličić, R.,& Popović Milovanović, T.. (2022). RALSTONIA SOLANACEARUM I DALJE PRETNJA PROIZVODNJI KROMPIRA U SRBIJI. in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova
DRUŠTVO ZA ZAŠTITU BILJA SRBIJE., 42.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1947

Marković S, Jelušić A, Iličić R, Popović Milovanović T. RALSTONIA SOLANACEARUM I DALJE PRETNJA PROIZVODNJI KROMPIRA U SRBIJI. in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova. 2022;:42.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1947 .

Marković, Sanja, Jelušić, Aleksandra, Iličić, Renata, Popović Milovanović, Tatjana, "RALSTONIA SOLANACEARUM I DALJE PRETNJA PROIZVODNJI KROMPIRA U SRBIJI" in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova (2022):42,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1947 .

TY  - CONF
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Iličić, Renata
AU  - Zečević, Katarina
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Marković, Sanja
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Milovanović, Predrag
PY  - 2022
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1948
AB  - Fitopatogena bakterija Acidovorax citrulli, prouzrokovač bakteriozne mrljavosti 
plodova lubenice prvi put je detektovana u Srbiji 2014. godine u Bačkoj i Sremu. Zbog 
ekonomskog značaja u regionu Evropske unije je svrstana na A1 listu karantinskih 
organizama (Evropska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja), a u Srbiji na Listu IA deo I 
(Službeni glasnik 57/15). Distribucija zaraženog semena predstavlja najvažniji izvor 
inokuluma A. citrulli, pa se kontrola patogena prvenstveno bazira na testiranje zdravstvenog 
stanja semena. Osim ove mere preporučuje se i uklanjanje potencijalnih domaćina ove 
bakterije u polju (samoniklih i korovskih vrsta Cucurbitacae), uvođenje plodoreda, kao i 
hemijska zaštita fungicidima na bazi bakra. Međutim, iako se u Srbiji redovno sprovode mere 
eradikacije na lokalitetima gde je utvrđeno prisustvo A. citrulli, kao i redovna kontrola semena 
iz uvoza i program mera za zaštitu zdravlja bilja, simptomi bolesti se u pojedinim lokalitetima 
i dalje javljaju. Stoga, cilj ovog rada je praćenje, izolacija i identifikacija A. citrulli na plodovima 
lubenice sa simptomima bakteriozne mrljavosti u dvogodišnjem periodu (2021-2022. 
godina). 
Tokom 2021. na lokalitetu Ašanja i 2022. godine na lokalitetu Hrtkovci beleženi su 
simptomi bakteriozne mrljavosti lubenice. Izolacija prouzrokovača je vršena na hranljivu 
podlogu obogaćenu 5% saharozom. Brojne bakterijske kolonije, među kojima su dominirale 
sitne, beličaste, okrugle, sjajne i ispupčene kolonije formirale su se nakon tri dana inkubacije. 
Za rad je odabrano 10 izolata po godini/lokalitetu, a kao uporedni sojevi poslužili su A. citrulli 
dobijeni 2014. (lokalitet Čelarevo) i 2018. (lokalitet Šabac). Patogenost je dokazana na 
plodovima lubenice, pojavom tamno-zelenih, vlažnih pega 3-5 dana nakon injektiranja 
bakterijske suspenzije u mezokarp. Metodom lančane reakcije polimeraze (PCR) korišćenjem 
A. citrulli specifičnog para prajmera BX-L1/BX-S-R2 amplifikovani su fragmenti veličine 279 
bp kod svih ispitivanih i uporenih izolata. Na osnovu profila generisanih umnožavanjem 
ponavljajućih sekvenci DNK (rep-PCR) prajmerom za (GTG)5-PCR i nasumičnom 
amplifikacijom polimorfne DNK (RAPD-PCR) prajmerom za M13-PCR, dokazana je genetička 
heterogenost, odnosno izdvajanje izolata dobijenih takom 2021. (I grupa) i 2022. (II grupa) 
godine u dve grupe, dok su uporedni izolati iz 2014. i 2018. god. svrstani u grupu III. Nasuprot 
tome, BOX-PCR je ukazao na homogenost izolata bez obzira na godinu izolacije. Dalja 
ispitivanja će biti usmerena na genotipizaciju sekvenci više genskih lokusa, kako bi se utvrdio 
potencijalni diverzitet novih izolata A. citrulli, i eventualno putevi introdukcije i širenja ovog 
patogena u Srbiji.
PB  - DRUŠTVO ZA ZAŠTITU BILJA SRBIJE
C3  - XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova
T1  - ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI
SP  - 41
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948
ER  - 

@conference{
author = "Popović Milovanović, Tatjana and Iličić, Renata and Zečević, Katarina and Trkulja, Nenad and Marković, Sanja and Jelušić, Aleksandra and Milovanović, Predrag",
year = "2022",
abstract = "Fitopatogena bakterija Acidovorax citrulli, prouzrokovač bakteriozne mrljavosti 
plodova lubenice prvi put je detektovana u Srbiji 2014. godine u Bačkoj i Sremu. Zbog 
ekonomskog značaja u regionu Evropske unije je svrstana na A1 listu karantinskih 
organizama (Evropska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja), a u Srbiji na Listu IA deo I 
(Službeni glasnik 57/15). Distribucija zaraženog semena predstavlja najvažniji izvor 
inokuluma A. citrulli, pa se kontrola patogena prvenstveno bazira na testiranje zdravstvenog 
stanja semena. Osim ove mere preporučuje se i uklanjanje potencijalnih domaćina ove 
bakterije u polju (samoniklih i korovskih vrsta Cucurbitacae), uvođenje plodoreda, kao i 
hemijska zaštita fungicidima na bazi bakra. Međutim, iako se u Srbiji redovno sprovode mere 
eradikacije na lokalitetima gde je utvrđeno prisustvo A. citrulli, kao i redovna kontrola semena 
iz uvoza i program mera za zaštitu zdravlja bilja, simptomi bolesti se u pojedinim lokalitetima 
i dalje javljaju. Stoga, cilj ovog rada je praćenje, izolacija i identifikacija A. citrulli na plodovima 
lubenice sa simptomima bakteriozne mrljavosti u dvogodišnjem periodu (2021-2022. 
godina). 
Tokom 2021. na lokalitetu Ašanja i 2022. godine na lokalitetu Hrtkovci beleženi su 
simptomi bakteriozne mrljavosti lubenice. Izolacija prouzrokovača je vršena na hranljivu 
podlogu obogaćenu 5% saharozom. Brojne bakterijske kolonije, među kojima su dominirale 
sitne, beličaste, okrugle, sjajne i ispupčene kolonije formirale su se nakon tri dana inkubacije. 
Za rad je odabrano 10 izolata po godini/lokalitetu, a kao uporedni sojevi poslužili su A. citrulli 
dobijeni 2014. (lokalitet Čelarevo) i 2018. (lokalitet Šabac). Patogenost je dokazana na 
plodovima lubenice, pojavom tamno-zelenih, vlažnih pega 3-5 dana nakon injektiranja 
bakterijske suspenzije u mezokarp. Metodom lančane reakcije polimeraze (PCR) korišćenjem 
A. citrulli specifičnog para prajmera BX-L1/BX-S-R2 amplifikovani su fragmenti veličine 279 
bp kod svih ispitivanih i uporenih izolata. Na osnovu profila generisanih umnožavanjem 
ponavljajućih sekvenci DNK (rep-PCR) prajmerom za (GTG)5-PCR i nasumičnom 
amplifikacijom polimorfne DNK (RAPD-PCR) prajmerom za M13-PCR, dokazana je genetička 
heterogenost, odnosno izdvajanje izolata dobijenih takom 2021. (I grupa) i 2022. (II grupa) 
godine u dve grupe, dok su uporedni izolati iz 2014. i 2018. god. svrstani u grupu III. Nasuprot 
tome, BOX-PCR je ukazao na homogenost izolata bez obzira na godinu izolacije. Dalja 
ispitivanja će biti usmerena na genotipizaciju sekvenci više genskih lokusa, kako bi se utvrdio 
potencijalni diverzitet novih izolata A. citrulli, i eventualno putevi introdukcije i širenja ovog 
patogena u Srbiji.",
publisher = "DRUŠTVO ZA ZAŠTITU BILJA SRBIJE",
journal = "XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova",
title = "ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI",
pages = "41",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948"
}

Popović Milovanović, T., Iličić, R., Zečević, K., Trkulja, N., Marković, S., Jelušić, A.,& Milovanović, P.. (2022). ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI. in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova
DRUŠTVO ZA ZAŠTITU BILJA SRBIJE., 41.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948

Popović Milovanović T, Iličić R, Zečević K, Trkulja N, Marković S, Jelušić A, Milovanović P. ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI. in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova. 2022;:41.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948 .

Popović Milovanović, Tatjana, Iličić, Renata, Zečević, Katarina, Trkulja, Nenad, Marković, Sanja, Jelušić, Aleksandra, Milovanović, Predrag, "ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI" in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova (2022):41,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948 .

TY  - JOUR
AU  - Ilicic, Renata
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Marković, Sanja
AU  - Barac, Goran
AU  - Bagi, Ferenc
AU  - Popović, Tatjana
PY  - 2022
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1531
AB  - In May 2016, an unusual appearance of leaf spot (water-soaked, brown-purple, round to angular surrounded with yellow halos) was observed on the leaves of wild cherry specimens grown in Rimski Sancevi, Vojvodina (North Serbia). The causal pathogen was isolated from the wild cherry diseased leaves on Nutrient Agar supplemented with 5% sucrose and identified as Pseudomonas cerasi based on multilocus sequence analysis (MLSA). PCR amplification and sequencing of four housekeeping genes-gapA, gltA, rpoD and gyrB-showed 100% (gapA, gltA), 99.81% (rpoD) and 99.67% (gyrB) identity with P. cerasi type strain CFBP8305(T) (=58(T) = LMG28609(T)) and strain PL963 sequences from NCBI database. Pseudomonas cerasi isolates (coded as RE10-RE19) were LOPAT +- - - + (Pseudomonas Group Ia) and GATTa + - + -, produced fluorescent pigment, were able to utilise lactic and aspartic acid, but not tartaric acid. All isolates were pathogenic on wild cherry seedlings and leaves, immature sweet and sour cherry fruitlets, as well as on lilac leaves and green bean pods. This study also aimed to design new primers (recG-F/recG-R) for amplification of recG gene (encoding ATP-dependent DNA helicase RecG) known for its crucial role in DNA recombination and repair. Amplification of this gene enabled high identification ability of our wild cherry isolates as well as isolates belonging to the closely related stone fruit pathogenic Pseudomonas species. The obtained results highlight the potential of using recG gene for the specific detection and the identification of pathogenic Pseudomonas syringae complex. This research presents the first report of P. cerasi infecting wild cherry as well as first description of this bacterium in Serbia. Obtained results indicate the risk from further spread of this bacterium with the infected cherries rootstock, having a key role in its epidemiology.
PB  - Wiley, Hoboken
T2  - Annals of Applied Biology
T1  - Pseudomonas cerasi, the new wild cherry pathogen in Serbia and the potential use of recG helicase in bacterial identification
EP  - 150
IS  - 1
SP  - 140
VL  - 180
DO  - 10.1111/aab.12717
ER  - 

@article{
author = "Ilicic, Renata and Jelušić, Aleksandra and Marković, Sanja and Barac, Goran and Bagi, Ferenc and Popović, Tatjana",
year = "2022",
abstract = "In May 2016, an unusual appearance of leaf spot (water-soaked, brown-purple, round to angular surrounded with yellow halos) was observed on the leaves of wild cherry specimens grown in Rimski Sancevi, Vojvodina (North Serbia). The causal pathogen was isolated from the wild cherry diseased leaves on Nutrient Agar supplemented with 5% sucrose and identified as Pseudomonas cerasi based on multilocus sequence analysis (MLSA). PCR amplification and sequencing of four housekeeping genes-gapA, gltA, rpoD and gyrB-showed 100% (gapA, gltA), 99.81% (rpoD) and 99.67% (gyrB) identity with P. cerasi type strain CFBP8305(T) (=58(T) = LMG28609(T)) and strain PL963 sequences from NCBI database. Pseudomonas cerasi isolates (coded as RE10-RE19) were LOPAT +- - - + (Pseudomonas Group Ia) and GATTa + - + -, produced fluorescent pigment, were able to utilise lactic and aspartic acid, but not tartaric acid. All isolates were pathogenic on wild cherry seedlings and leaves, immature sweet and sour cherry fruitlets, as well as on lilac leaves and green bean pods. This study also aimed to design new primers (recG-F/recG-R) for amplification of recG gene (encoding ATP-dependent DNA helicase RecG) known for its crucial role in DNA recombination and repair. Amplification of this gene enabled high identification ability of our wild cherry isolates as well as isolates belonging to the closely related stone fruit pathogenic Pseudomonas species. The obtained results highlight the potential of using recG gene for the specific detection and the identification of pathogenic Pseudomonas syringae complex. This research presents the first report of P. cerasi infecting wild cherry as well as first description of this bacterium in Serbia. Obtained results indicate the risk from further spread of this bacterium with the infected cherries rootstock, having a key role in its epidemiology.",
publisher = "Wiley, Hoboken",
journal = "Annals of Applied Biology",
title = "Pseudomonas cerasi, the new wild cherry pathogen in Serbia and the potential use of recG helicase in bacterial identification",
pages = "150-140",
number = "1",
volume = "180",
doi = "10.1111/aab.12717"
}

Ilicic, R., Jelušić, A., Marković, S., Barac, G., Bagi, F.,& Popović, T.. (2022). Pseudomonas cerasi, the new wild cherry pathogen in Serbia and the potential use of recG helicase in bacterial identification. in Annals of Applied Biology
Wiley, Hoboken., 180(1), 140-150.
https://doi.org/10.1111/aab.12717

Ilicic R, Jelušić A, Marković S, Barac G, Bagi F, Popović T. Pseudomonas cerasi, the new wild cherry pathogen in Serbia and the potential use of recG helicase in bacterial identification. in Annals of Applied Biology. 2022;180(1):140-150.
doi:10.1111/aab.12717 .

Ilicic, Renata, Jelušić, Aleksandra, Marković, Sanja, Barac, Goran, Bagi, Ferenc, Popović, Tatjana, "Pseudomonas cerasi, the new wild cherry pathogen in Serbia and the potential use of recG helicase in bacterial identification" in Annals of Applied Biology, 180, no. 1 (2022):140-150,
https://doi.org/10.1111/aab.12717 . .

TY  - CONF
AU  - Popović, Tatjana
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Milovanović, Predrag
AU  - Marković, Sanja
AU  - Blagojević, Milan
AU  - Iličić, Renata
PY  - 2021
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1957
AB  - Xanthomonas arboricola pv. pruni (Xap), prouzrokovač bakteriozne pegavosti listova i 
plodova, rak-rana i sušenja grana koštičavih voćnih vrsta, široko je rasprostranjena 
fitopatogena bakterija u svetu. Zbog šteta koje izaziva svrstana je u regulisane nekarantinske 
organizme u Evropi (EU_2019_2072_AnnexIV_RNQP), dok se u Srbiji nalazi na Listi IA deo I 
(Službeni glasnik 57/15). Parazitira vrste iz roda Prunus, a glavni domaćini od ekonomskog 
značaja su P. persica (breskva), P. persica var. nucipersica (nektarina), P. domestica (šljiva), P. 
armeniaca (kajsija) i P. dulcis (badem). U Srbiji je prvi put eksperimentalno potvrđena na 
području Fruške Gore i to na listovima breskve (Irig) tokom 2019. godine, a nakon toga 2020. 
na listovima i plodovima kajsije (Bešenovo). U ranijem periodu prisustvo Xap je potvrđeno u 
gotovo svim državama sa kojima se Srbija graniči. Cilj ovog rada je da se utvrdi genetički 
haplotip sojeva Xap izolovanih u Srbiji i uporedi sa populacijama ove vrste poreklom sa 
različitih kontinenata i biljnih domaćina. 
U radu je korišćeno 20 sojeva bakterije, 10 poreklom sa lista breskve izolovanih 2019. i 
10 poreklom sa ploda kajsije izolovanih 2020. godine. Metoda lančane reakcije polimeraze
(PCR) je korišćena za amplifikaciju dnaK, fyuA, gyrB i rpoD konzervisanih gena. 
Sekvenciranjem PCR produkata dobijene su parcijalne sekvence gena. Konkatamerna 
sekvenca (2558 nt) napravljena je spajanjem sekvenci 4 korišćena gena i korišćena za 
pravljenje haplotipske mreže (TCS algoritam implementiran u PopART v 1.7 programu) 
zajedno sa sojevima deponovanim u NCBI bazi podataka (17 sojeva Xap poreklom iz SAD, 
Novog Zelanda, Argentine, Australije, Brazila, Urugvaja, Južne Koreje, Francuske, Italije i 
Španije). 
Prema dobijenim rezultatima svi Xap sojevi poreklom iz Srbije (20) genetički su 
homogeni. Svi korišćeni Xap sojevi (37) razvrstani su u dva haplotipa; Xap sojevi poreklom iz 
Srbije kao i sojevi iz SAD, Italije, Francuske, Španije Australije i Brazila pripadaju Haplotipu I, 
dok sojevi poreklom iz Novog Zelanda, Argentine, Urugvaja i Južne Koreje pripadaju Haplotipu 
II. Rezultati ukazuju na postojanje dve genitički različite populacije ove fitopatogene bakterije. 
Takođe može se istaći da nije utvrđena korelacija u srodnosti i poreklu kao i distribuciji Xap, 
obzirom da mesto izolacije i domaćin sa koga su sojevi izolovani nisu uticali na utvrđeni 
genotip bakterije.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova
T1  - DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA  BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI
SP  - 44
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957
ER  - 

@conference{
author = "Popović, Tatjana and Jelušić, Aleksandra and Milovanović, Predrag and Marković, Sanja and Blagojević, Milan and Iličić, Renata",
year = "2021",
abstract = "Xanthomonas arboricola pv. pruni (Xap), prouzrokovač bakteriozne pegavosti listova i 
plodova, rak-rana i sušenja grana koštičavih voćnih vrsta, široko je rasprostranjena 
fitopatogena bakterija u svetu. Zbog šteta koje izaziva svrstana je u regulisane nekarantinske 
organizme u Evropi (EU_2019_2072_AnnexIV_RNQP), dok se u Srbiji nalazi na Listi IA deo I 
(Službeni glasnik 57/15). Parazitira vrste iz roda Prunus, a glavni domaćini od ekonomskog 
značaja su P. persica (breskva), P. persica var. nucipersica (nektarina), P. domestica (šljiva), P. 
armeniaca (kajsija) i P. dulcis (badem). U Srbiji je prvi put eksperimentalno potvrđena na 
području Fruške Gore i to na listovima breskve (Irig) tokom 2019. godine, a nakon toga 2020. 
na listovima i plodovima kajsije (Bešenovo). U ranijem periodu prisustvo Xap je potvrđeno u 
gotovo svim državama sa kojima se Srbija graniči. Cilj ovog rada je da se utvrdi genetički 
haplotip sojeva Xap izolovanih u Srbiji i uporedi sa populacijama ove vrste poreklom sa 
različitih kontinenata i biljnih domaćina. 
U radu je korišćeno 20 sojeva bakterije, 10 poreklom sa lista breskve izolovanih 2019. i 
10 poreklom sa ploda kajsije izolovanih 2020. godine. Metoda lančane reakcije polimeraze
(PCR) je korišćena za amplifikaciju dnaK, fyuA, gyrB i rpoD konzervisanih gena. 
Sekvenciranjem PCR produkata dobijene su parcijalne sekvence gena. Konkatamerna 
sekvenca (2558 nt) napravljena je spajanjem sekvenci 4 korišćena gena i korišćena za 
pravljenje haplotipske mreže (TCS algoritam implementiran u PopART v 1.7 programu) 
zajedno sa sojevima deponovanim u NCBI bazi podataka (17 sojeva Xap poreklom iz SAD, 
Novog Zelanda, Argentine, Australije, Brazila, Urugvaja, Južne Koreje, Francuske, Italije i 
Španije). 
Prema dobijenim rezultatima svi Xap sojevi poreklom iz Srbije (20) genetički su 
homogeni. Svi korišćeni Xap sojevi (37) razvrstani su u dva haplotipa; Xap sojevi poreklom iz 
Srbije kao i sojevi iz SAD, Italije, Francuske, Španije Australije i Brazila pripadaju Haplotipu I, 
dok sojevi poreklom iz Novog Zelanda, Argentine, Urugvaja i Južne Koreje pripadaju Haplotipu 
II. Rezultati ukazuju na postojanje dve genitički različite populacije ove fitopatogene bakterije. 
Takođe može se istaći da nije utvrđena korelacija u srodnosti i poreklu kao i distribuciji Xap, 
obzirom da mesto izolacije i domaćin sa koga su sojevi izolovani nisu uticali na utvrđeni 
genotip bakterije.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova",
title = "DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA  BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI",
pages = "44",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957"
}

Popović, T., Jelušić, A., Milovanović, P., Marković, S., Blagojević, M.,& Iličić, R.. (2021). DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA  BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI. in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957

Popović T, Jelušić A, Milovanović P, Marković S, Blagojević M, Iličić R. DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA  BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI. in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova. 2021;:44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957 .

Popović, Tatjana, Jelušić, Aleksandra, Milovanović, Predrag, Marković, Sanja, Blagojević, Milan, Iličić, Renata, "DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA  BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI" in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova (2021):44,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957 .

TY  - JOUR
AU  - Marković, Sanja
AU  - Stanković, Slaviša
AU  - Ilicic, Renata
AU  - Veljović-Jovanović, Sonja
AU  - Milić Komić, Sonja
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Popović, Tatjana
PY  - 2021
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1438
AB  - Since 2011, the outbreaks of brown rot caused by Ralstonia solanacearum race 3, biovar 2, phylotype IIB-1 (R3/B2/PIIB-1) have significantly compromised potato production in Serbia. During 6 years of monitoring (2013-2018) among 3,524 potato tuber samples, 344 were found positive for brown rot disease. R. solanacearum R3/B2/PIIB-1 was isolated from seven cultivars among 12 monitored, and in five localities among 17 monitored. Cultivar Lady Claire was found to have the highest disease frequency (31.98%). A total of 78 isolates were identified by R. solanacearum-specific primer pairs (PS-1/PS-2 and OLI-1/Y-2), as well as the following tests: restriction fragment length polymorphism analysis, biovar determination, immunofluorescence, biochemical analysis, and pathogenicity. The genetic composition of 36 selected isolates assessed using multilocus sequence analysis with seven genes (adk, gapA, gdhA, gyrB, ppsA, hrpB, and fliC) showed that all isolates originating from Serbian potato were homogeneous. By using the TCS algorithm of concatenated sequences to get insight into the phylogeography of isolates and other R. solanacearum strains deposited in the NCBI database, we showed that their origin is undetermined. Peroxidase (POD) activity was measured in brown rotted potato tubers. A positive correlation was found between POD activity and disease severity rated on the analysed tubers. In general, POD activity increased by 2-22 times in vascular necrotic tissues compared to non-necrotic ones, and depended on disease severity but not on cultivar. Native polyacrylamide gel electrophoresis analysis of POD profiles resulted in a total of 10 distinct POD isoforms, of which PODs 3-5 were highly intensified in response to R. solanacearum.
PB  - Wiley, Hoboken
T2  - Plant Pathology
T1  - Ralstonia solanacearum as a potato pathogen in Serbia: Characterization of strains and influence on peroxidase activity in tubers
EP  - 1959
IS  - 8
SP  - 1945
VL  - 70
DO  - 10.1111/ppa.13421
ER  - 

@article{
author = "Marković, Sanja and Stanković, Slaviša and Ilicic, Renata and Veljović-Jovanović, Sonja and Milić Komić, Sonja and Jelušić, Aleksandra and Popović, Tatjana",
year = "2021",
abstract = "Since 2011, the outbreaks of brown rot caused by Ralstonia solanacearum race 3, biovar 2, phylotype IIB-1 (R3/B2/PIIB-1) have significantly compromised potato production in Serbia. During 6 years of monitoring (2013-2018) among 3,524 potato tuber samples, 344 were found positive for brown rot disease. R. solanacearum R3/B2/PIIB-1 was isolated from seven cultivars among 12 monitored, and in five localities among 17 monitored. Cultivar Lady Claire was found to have the highest disease frequency (31.98%). A total of 78 isolates were identified by R. solanacearum-specific primer pairs (PS-1/PS-2 and OLI-1/Y-2), as well as the following tests: restriction fragment length polymorphism analysis, biovar determination, immunofluorescence, biochemical analysis, and pathogenicity. The genetic composition of 36 selected isolates assessed using multilocus sequence analysis with seven genes (adk, gapA, gdhA, gyrB, ppsA, hrpB, and fliC) showed that all isolates originating from Serbian potato were homogeneous. By using the TCS algorithm of concatenated sequences to get insight into the phylogeography of isolates and other R. solanacearum strains deposited in the NCBI database, we showed that their origin is undetermined. Peroxidase (POD) activity was measured in brown rotted potato tubers. A positive correlation was found between POD activity and disease severity rated on the analysed tubers. In general, POD activity increased by 2-22 times in vascular necrotic tissues compared to non-necrotic ones, and depended on disease severity but not on cultivar. Native polyacrylamide gel electrophoresis analysis of POD profiles resulted in a total of 10 distinct POD isoforms, of which PODs 3-5 were highly intensified in response to R. solanacearum.",
publisher = "Wiley, Hoboken",
journal = "Plant Pathology",
title = "Ralstonia solanacearum as a potato pathogen in Serbia: Characterization of strains and influence on peroxidase activity in tubers",
pages = "1959-1945",
number = "8",
volume = "70",
doi = "10.1111/ppa.13421"
}

Marković, S., Stanković, S., Ilicic, R., Veljović-Jovanović, S., Milić Komić, S., Jelušić, A.,& Popović, T.. (2021). Ralstonia solanacearum as a potato pathogen in Serbia: Characterization of strains and influence on peroxidase activity in tubers. in Plant Pathology
Wiley, Hoboken., 70(8), 1945-1959.
https://doi.org/10.1111/ppa.13421

Marković S, Stanković S, Ilicic R, Veljović-Jovanović S, Milić Komić S, Jelušić A, Popović T. Ralstonia solanacearum as a potato pathogen in Serbia: Characterization of strains and influence on peroxidase activity in tubers. in Plant Pathology. 2021;70(8):1945-1959.
doi:10.1111/ppa.13421 .

Marković, Sanja, Stanković, Slaviša, Ilicic, Renata, Veljović-Jovanović, Sonja, Milić Komić, Sonja, Jelušić, Aleksandra, Popović, Tatjana, "Ralstonia solanacearum as a potato pathogen in Serbia: Characterization of strains and influence on peroxidase activity in tubers" in Plant Pathology, 70, no. 8 (2021):1945-1959,
https://doi.org/10.1111/ppa.13421 . .

TY  - CONF
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Popović, Tatjana
AU  - Marković, Sanja
AU  - Blagojević, Milan
AU  - Bagi, Ferenc
AU  - Iličić, Renata
PY  - 2021
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1980
AB  - Bakterija Pseudomonas syringae pv. morsprunorum, prouzrokovač bakteriozne 
pegavosti listova i plodova, ekonomski je značajan patogen koštičavih vrsta voćaka. Pri 
povoljim vremenskim uslovima za razvoj (kišovito i prohladno vreme) bolest se brzo širi 
zahvatajući masovno listove cele krune stabla. Pored pegavosti, P. s. pv. morsprunorum
prouzrokuje simptome uvelosti, sušenja i rak rane drvenastih delova biljnih domaćina. Cilj 
ovog rada je da se genetički okarakterišu sojevi P. syringae pv. morsprunorum poreklom sa 
obolelih listova trešnje i šljive.
U radu su korišćeni sojevi poreklom sa trešnje (lokalitet Topola, 2016. godina) i šljive 
(lokalitet Krušedol selo, 2020. godina). Genetička karakterizacija je vršena metodom analize 
multilokusnih sekvenci (MLSA), dobijenih korišćenjem 4 konzervisana gena: gapA, gltA, gyrB i 
rpoD. DNK sojeva je izolovana CTAB metodom, a amplifikacija je vršena metodom lančane 
reakcije polimeraze (PCR) prema sledećem programu: početna denaturacija na 94 °C u 
trajanju od 3 minuta, zatim 30 ciklusa denaturacije na 94 °C 2 minuta, hibridizacije na 54 °C 
(gapA), 56 °C (gltA), 62 °C (gyrB) ili 63 °C (rpoD) 1 minut i elongacije na 72 °C 1 minut, i 
finalna elongacija na 72 °C u trajanju od 10 minuta. PCR produkti su sekvencirani i dobijene 
sekvence su korišćene za konstruisanje filogenetskih stabala (MegaX program) na osnovu 
pojedinačnih i konkatamernih sekvenci. Za filogenetsku analizu su pored sojeva poreklom sa 
trešnje i šljive iz Srbije korišćeni i referentni sojevi vrsta prouzrokovača bakteriozne 
pegavosti koštičavog voća deponovani u NCBI bazi (P. s. pv. morsprunorum rase 1 i 2, P. s. pv. 
syringae, P. s. pv. avii, P. s. pv. persicae i P. cerasi).
PCR amplifikacija je rezultirala produktima veličine 634 bp (gapA), 556 bp (gltA), 610 
bp (gyrB) i 521 bp (rpoD) kod svih analiziranih sojeva. Sekvence su sređene i poravnate na 
veličine od 610 nt (gapA), 526 nt (gltA), 569 nt (gyrB) i 483 nt (rpoD). Na osnovu pojedinačnih 
gena sojevi sa trešnje i šljive iz Srbije su grupisani u jedan klaster na filogenetskom stablu, što 
ukazuje na njihovu genetičku homogenost. Zbirno filogenetsko stablo konstruisano na osnovu 
konkatamernih sekvenci sva četiri gena (2188 nt) grupisalo je sojeve sa trešnje i šljive zajedno 
sa P. s. pv. morsprunorum rasom 1 poreklom sa šljive iz Poljske i P. amygdali pv. 
morsprunorum poreklom sa trešnje iz Velike Britanije i Srbije izolovanim 2012. godine. 
Referentni sojevi ostalih Pseudomonas vrsta korišćenih za filogenetsku analizu jasno su 
odvojeni u posebne klastere. Na osnovu dobijenih rezultata može se zaključiti da su sojevi P. s.
pv. morsprunorum rasa 1 poreklom iz Srbije genetički homogeni bez obzira na godinu, 
domaćina ili lokalitet sa kog su izolovani.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova
T1  - MOLEKULARNA KARAKTERIZACIJA Pseudomonas syringae pv. morsprunorum POREKLOM SA TREŠNJE I ŠLJIVE U SRBIJI
SP  - 45
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1980
ER  - 

@conference{
author = "Jelušić, Aleksandra and Popović, Tatjana and Marković, Sanja and Blagojević, Milan and Bagi, Ferenc and Iličić, Renata",
year = "2021",
abstract = "Bakterija Pseudomonas syringae pv. morsprunorum, prouzrokovač bakteriozne 
pegavosti listova i plodova, ekonomski je značajan patogen koštičavih vrsta voćaka. Pri 
povoljim vremenskim uslovima za razvoj (kišovito i prohladno vreme) bolest se brzo širi 
zahvatajući masovno listove cele krune stabla. Pored pegavosti, P. s. pv. morsprunorum
prouzrokuje simptome uvelosti, sušenja i rak rane drvenastih delova biljnih domaćina. Cilj 
ovog rada je da se genetički okarakterišu sojevi P. syringae pv. morsprunorum poreklom sa 
obolelih listova trešnje i šljive.
U radu su korišćeni sojevi poreklom sa trešnje (lokalitet Topola, 2016. godina) i šljive 
(lokalitet Krušedol selo, 2020. godina). Genetička karakterizacija je vršena metodom analize 
multilokusnih sekvenci (MLSA), dobijenih korišćenjem 4 konzervisana gena: gapA, gltA, gyrB i 
rpoD. DNK sojeva je izolovana CTAB metodom, a amplifikacija je vršena metodom lančane 
reakcije polimeraze (PCR) prema sledećem programu: početna denaturacija na 94 °C u 
trajanju od 3 minuta, zatim 30 ciklusa denaturacije na 94 °C 2 minuta, hibridizacije na 54 °C 
(gapA), 56 °C (gltA), 62 °C (gyrB) ili 63 °C (rpoD) 1 minut i elongacije na 72 °C 1 minut, i 
finalna elongacija na 72 °C u trajanju od 10 minuta. PCR produkti su sekvencirani i dobijene 
sekvence su korišćene za konstruisanje filogenetskih stabala (MegaX program) na osnovu 
pojedinačnih i konkatamernih sekvenci. Za filogenetsku analizu su pored sojeva poreklom sa 
trešnje i šljive iz Srbije korišćeni i referentni sojevi vrsta prouzrokovača bakteriozne 
pegavosti koštičavog voća deponovani u NCBI bazi (P. s. pv. morsprunorum rase 1 i 2, P. s. pv. 
syringae, P. s. pv. avii, P. s. pv. persicae i P. cerasi).
PCR amplifikacija je rezultirala produktima veličine 634 bp (gapA), 556 bp (gltA), 610 
bp (gyrB) i 521 bp (rpoD) kod svih analiziranih sojeva. Sekvence su sređene i poravnate na 
veličine od 610 nt (gapA), 526 nt (gltA), 569 nt (gyrB) i 483 nt (rpoD). Na osnovu pojedinačnih 
gena sojevi sa trešnje i šljive iz Srbije su grupisani u jedan klaster na filogenetskom stablu, što 
ukazuje na njihovu genetičku homogenost. Zbirno filogenetsko stablo konstruisano na osnovu 
konkatamernih sekvenci sva četiri gena (2188 nt) grupisalo je sojeve sa trešnje i šljive zajedno 
sa P. s. pv. morsprunorum rasom 1 poreklom sa šljive iz Poljske i P. amygdali pv. 
morsprunorum poreklom sa trešnje iz Velike Britanije i Srbije izolovanim 2012. godine. 
Referentni sojevi ostalih Pseudomonas vrsta korišćenih za filogenetsku analizu jasno su 
odvojeni u posebne klastere. Na osnovu dobijenih rezultata može se zaključiti da su sojevi P. s.
pv. morsprunorum rasa 1 poreklom iz Srbije genetički homogeni bez obzira na godinu, 
domaćina ili lokalitet sa kog su izolovani.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova",
title = "MOLEKULARNA KARAKTERIZACIJA Pseudomonas syringae pv. morsprunorum POREKLOM SA TREŠNJE I ŠLJIVE U SRBIJI",
pages = "45",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1980"
}

Jelušić, A., Popović, T., Marković, S., Blagojević, M., Bagi, F.,& Iličić, R.. (2021). MOLEKULARNA KARAKTERIZACIJA Pseudomonas syringae pv. morsprunorum POREKLOM SA TREŠNJE I ŠLJIVE U SRBIJI. in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 45.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1980

Jelušić A, Popović T, Marković S, Blagojević M, Bagi F, Iličić R. MOLEKULARNA KARAKTERIZACIJA Pseudomonas syringae pv. morsprunorum POREKLOM SA TREŠNJE I ŠLJIVE U SRBIJI. in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova. 2021;:45.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1980 .

Jelušić, Aleksandra, Popović, Tatjana, Marković, Sanja, Blagojević, Milan, Bagi, Ferenc, Iličić, Renata, "MOLEKULARNA KARAKTERIZACIJA Pseudomonas syringae pv. morsprunorum POREKLOM SA TREŠNJE I ŠLJIVE U SRBIJI" in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova (2021):45,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1980 .

TY  - CONF
AU  - Marković, Sanja
AU  - Stanković, Slaviša
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Iličić, Renata
AU  - Popović, Tatjana
PY  - 2021
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1961
AB  - Bolest crna noga krompira se poslednjih godina redovno javlja na području Vojvodine, 
jednom od najvećih regiona gajenja ove biljne vrste. Prema literaturnim izvorima, tokom 
1990-ih bakterije Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum i Pectobacterium 
atrosepticum se navode kao glavni prouzrokovači ove bolesti, a novija istraživanja ukazuju na 
sve češću prisutnost prouzrokovača Pectobacterium brasiliense, a u pojedinačnim slučajevima 
i Dickeya dianthicola. Obzirom na utvrđeni diverzitet, cilj ovog rada je bio da se izvrši 
identifikacija prouzrokovača crne noge krompira na području Bačke (Vojvodina) i utvrdi 
distribucija populacija u 2020. i 2021. godini.
Tokom jula 2020. i 2021. godine vršen je monitoring useva krompira i sakupljeno je 40 
uzoraka sa simptomima crne noge. Tokom 2020. u lokalitetu Maglić uzorci su prikupljeni sa 
sorti VR808 (28 ha) i Brooke (18 ha), a tokom 2021. iz lokaliteta Maglić sa sorti VR808 (10,2 
ha), Kiebitz (18,6 ha), Brooke (9 ha) i nepoznate sorte (1,5 ha) i lokaliteta Sombor sa sorti 
VR808 (52 ha) i Pirol (41 ha). Izolacija je vršena na kristal violet pektat podlogu (CVP), a čiste 
kulture održavane su na hranljivom agaru (NA). Patogenost je testirana na kriškama krompira 
i metodom uboda u stablo mladih biljaka krompira. Metodom lančane reakcije polimeraze 
(PCR) sa parom prajmera dnaXf/dnaXr vršena je amplifikacija DNK izolata i dobijeni produkti 
su sekvencirani. BLASTn program je korišćen za poređenje sekvenci izolata poreklom sa 
krompira iz Srbije sa deponovanim sojevima u NCBI bazi. Filogenetsko stablo je konstruisano 
(MegaX softver) za utvrđivanje srodnosti izolata sa referentnim sojevima istih vrsta. 
Nakon izvršene izolacije, na CVP podlozi su dominirale beličasto-krem kolonije koje su 
formirale udubljenja u podlozi. Za dalji rad odabrano je 92 izolata. Svi izolati su nakon 24 sata 
izazvali maceraciju kriški krompira uz prisustvo neprijatnog mirisa. Na mladim biljkama 
krompira početni simptomi su se javili dva dana nakon inokulacije u vidu vodenih lezija na 
mestu uboda, koje su se kasnije širile duž stabljike u vidu nekroze. Posle petog dana od 
inokulacije biljke su potpuno propadale. Prema rezultatima analiziranih sekvenci dnaX gena, 
izolati sa krompira iz 2020. su identifikovani kao P. c. subsp. carotovorum (VR808, Brooke), P. 
brasiliense (Brooke) i P. versatile (VR808), prisutni u kombinovanoj infekciji. Svi izolati 
prikupljeni 2021. pripadaju vrsti P. brasiliense (VR808, Kiebitz, Brooke, Pirol, nepoznata 
sorta). Pripadnost ovim vrstama potvrđena je i filogenetskom analizom. Najnovija istraživanja 
crne noge krompira ukazuju da je došlo do izmene u populaciji prouzrokovača bolesti i da je 
trenutno bakterija P. brasiliense dominantna i sve prisutnija vrsta u Vojvodini.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova
T1  - NOVIJA PROUČAVANJA CRNE NOGE KROMPIRA U SRBIJI
SP  - 17
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1961
ER  - 

@conference{
author = "Marković, Sanja and Stanković, Slaviša and Jelušić, Aleksandra and Iličić, Renata and Popović, Tatjana",
year = "2021",
abstract = "Bolest crna noga krompira se poslednjih godina redovno javlja na području Vojvodine, 
jednom od najvećih regiona gajenja ove biljne vrste. Prema literaturnim izvorima, tokom 
1990-ih bakterije Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum i Pectobacterium 
atrosepticum se navode kao glavni prouzrokovači ove bolesti, a novija istraživanja ukazuju na 
sve češću prisutnost prouzrokovača Pectobacterium brasiliense, a u pojedinačnim slučajevima 
i Dickeya dianthicola. Obzirom na utvrđeni diverzitet, cilj ovog rada je bio da se izvrši 
identifikacija prouzrokovača crne noge krompira na području Bačke (Vojvodina) i utvrdi 
distribucija populacija u 2020. i 2021. godini.
Tokom jula 2020. i 2021. godine vršen je monitoring useva krompira i sakupljeno je 40 
uzoraka sa simptomima crne noge. Tokom 2020. u lokalitetu Maglić uzorci su prikupljeni sa 
sorti VR808 (28 ha) i Brooke (18 ha), a tokom 2021. iz lokaliteta Maglić sa sorti VR808 (10,2 
ha), Kiebitz (18,6 ha), Brooke (9 ha) i nepoznate sorte (1,5 ha) i lokaliteta Sombor sa sorti 
VR808 (52 ha) i Pirol (41 ha). Izolacija je vršena na kristal violet pektat podlogu (CVP), a čiste 
kulture održavane su na hranljivom agaru (NA). Patogenost je testirana na kriškama krompira 
i metodom uboda u stablo mladih biljaka krompira. Metodom lančane reakcije polimeraze 
(PCR) sa parom prajmera dnaXf/dnaXr vršena je amplifikacija DNK izolata i dobijeni produkti 
su sekvencirani. BLASTn program je korišćen za poređenje sekvenci izolata poreklom sa 
krompira iz Srbije sa deponovanim sojevima u NCBI bazi. Filogenetsko stablo je konstruisano 
(MegaX softver) za utvrđivanje srodnosti izolata sa referentnim sojevima istih vrsta. 
Nakon izvršene izolacije, na CVP podlozi su dominirale beličasto-krem kolonije koje su 
formirale udubljenja u podlozi. Za dalji rad odabrano je 92 izolata. Svi izolati su nakon 24 sata 
izazvali maceraciju kriški krompira uz prisustvo neprijatnog mirisa. Na mladim biljkama 
krompira početni simptomi su se javili dva dana nakon inokulacije u vidu vodenih lezija na 
mestu uboda, koje su se kasnije širile duž stabljike u vidu nekroze. Posle petog dana od 
inokulacije biljke su potpuno propadale. Prema rezultatima analiziranih sekvenci dnaX gena, 
izolati sa krompira iz 2020. su identifikovani kao P. c. subsp. carotovorum (VR808, Brooke), P. 
brasiliense (Brooke) i P. versatile (VR808), prisutni u kombinovanoj infekciji. Svi izolati 
prikupljeni 2021. pripadaju vrsti P. brasiliense (VR808, Kiebitz, Brooke, Pirol, nepoznata 
sorta). Pripadnost ovim vrstama potvrđena je i filogenetskom analizom. Najnovija istraživanja 
crne noge krompira ukazuju da je došlo do izmene u populaciji prouzrokovača bolesti i da je 
trenutno bakterija P. brasiliense dominantna i sve prisutnija vrsta u Vojvodini.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova",
title = "NOVIJA PROUČAVANJA CRNE NOGE KROMPIRA U SRBIJI",
pages = "17",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1961"
}

Marković, S., Stanković, S., Jelušić, A., Iličić, R.,& Popović, T.. (2021). NOVIJA PROUČAVANJA CRNE NOGE KROMPIRA U SRBIJI. in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 17.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1961

Marković S, Stanković S, Jelušić A, Iličić R, Popović T. NOVIJA PROUČAVANJA CRNE NOGE KROMPIRA U SRBIJI. in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova. 2021;:17.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1961 .

Marković, Sanja, Stanković, Slaviša, Jelušić, Aleksandra, Iličić, Renata, Popović, Tatjana, "NOVIJA PROUČAVANJA CRNE NOGE KROMPIRA U SRBIJI" in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova (2021):17,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1961 .