TY  - CONF
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Iličić, Renata
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Mitrović, Petar
AU  - Trkulja, Vojislav
AU  - Milovanović, Predrag
AU  - Zečević, Katarina
PY  - 2023
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/2680
AB  - Veliki ekonomski značaj u gajenju brojnih biljnih vrsta, a posebno korenasto-krtolastih, imaju bakterije iz rodova Pectobacterium i Dickeya, prvobitno opisane kao rod Erwinia. Ove bakterije prouzrokuju bolest tzv. vlažnu trulež. Štete nastaju usled propadanja zaraženih plodova, krtola i mesnatog korena. Iako ovi patogeni mogu da prouzrokuju velike štete tokom proizvodnje, ipak najveće nastaju tokom skladištenja. Primenom metode sekvenciranja DNK genoma, taksonomija rodova Pectobacterium i Dickeya je u prethodnoj deceniji značajno izmenjena,usled čega je i pripadnost pojedinih, već opisanih sojeva vrstama iz ovih rodova iznova determinisana. Takođe, ova metodologija doprinela je otkrivanju velikog broja novih vrsta bakterija ovih rodova. Tako, rod Pectobacterium do danas broji 20 vrsta, a rod Dickeya najmanje 10. S obzirom na učestale taksonomske promene, cilj ovog rada je bio da se izoluju i identifikuju prouzrokovači vlažne truleži paprike i mrkve kako bi se utvrdio genetički diverzitet novoizolovanih bakterijskih populacija. Tokom septembra 2022. godine, na lokalitetu Rimski Šančevi prikupljeni su oboleli uzorci plodova paprike sa simptomima vlažne truleži, a na lokalitetu Futog uzorci korena mrkve. Simptomi su se javljali u vidu  razmekšavanja i propadanja plodova, uz prisustvo karakterističnog, neprijatnog mirisa. Izolacije su vršene sa prelaznih zona između obolelog i zdravog tkiva, na podlogu sa saharozom i peptonom. Bakterijske kolonije beličasto krem boje,
glatke, blago ispupčene su se javljale 48 h nakon izolacije i inkubacije na 26 °C. Patogenost odabranih izolata dokazana je na zrelim plodovima paprike, korenu mrkve, kao i krtolama krompira. Analiza sekvenci više genskih lokusa (MLSA) vršena je primenom šest konzerviranih gena dnaX, gapA, icdA, mdh, recA i rpoS. BLASTn analiza Nacionalnog centra za biotehnološke informacije (NCBI) je pokazala da izolati poreklom sa paprike pripadaju bakteriji Pectobacterium brasiliense, sa procentom identiteta od 98,96% (dnaX) do 100% (gapA). Izolati poreklom sa mrkve su identifikovani kao Pectobacterium carotovorum, sa
procentom identiteta od 100%, na osnovu sekvenci svih šest analiziranih gena. Ove bakterije su u Srbiji prethodno determinisane i opisane kao patogeni krompira, a P. carotovorum i kao patogen kupusa.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 27. – 30. novembar
T1  - Proučavanje prouzrokovača vlažne truleži paprike i mrkve u Vojvodini
SP  - 48
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2680
ER  - 

@conference{
author = "Popović Milovanović, Tatjana and Iličić, Renata and Jelušić, Aleksandra and Mitrović, Petar and Trkulja, Vojislav and Milovanović, Predrag and Zečević, Katarina",
year = "2023",
abstract = "Veliki ekonomski značaj u gajenju brojnih biljnih vrsta, a posebno korenasto-krtolastih, imaju bakterije iz rodova Pectobacterium i Dickeya, prvobitno opisane kao rod Erwinia. Ove bakterije prouzrokuju bolest tzv. vlažnu trulež. Štete nastaju usled propadanja zaraženih plodova, krtola i mesnatog korena. Iako ovi patogeni mogu da prouzrokuju velike štete tokom proizvodnje, ipak najveće nastaju tokom skladištenja. Primenom metode sekvenciranja DNK genoma, taksonomija rodova Pectobacterium i Dickeya je u prethodnoj deceniji značajno izmenjena,usled čega je i pripadnost pojedinih, već opisanih sojeva vrstama iz ovih rodova iznova determinisana. Takođe, ova metodologija doprinela je otkrivanju velikog broja novih vrsta bakterija ovih rodova. Tako, rod Pectobacterium do danas broji 20 vrsta, a rod Dickeya najmanje 10. S obzirom na učestale taksonomske promene, cilj ovog rada je bio da se izoluju i identifikuju prouzrokovači vlažne truleži paprike i mrkve kako bi se utvrdio genetički diverzitet novoizolovanih bakterijskih populacija. Tokom septembra 2022. godine, na lokalitetu Rimski Šančevi prikupljeni su oboleli uzorci plodova paprike sa simptomima vlažne truleži, a na lokalitetu Futog uzorci korena mrkve. Simptomi su se javljali u vidu  razmekšavanja i propadanja plodova, uz prisustvo karakterističnog, neprijatnog mirisa. Izolacije su vršene sa prelaznih zona između obolelog i zdravog tkiva, na podlogu sa saharozom i peptonom. Bakterijske kolonije beličasto krem boje,
glatke, blago ispupčene su se javljale 48 h nakon izolacije i inkubacije na 26 °C. Patogenost odabranih izolata dokazana je na zrelim plodovima paprike, korenu mrkve, kao i krtolama krompira. Analiza sekvenci više genskih lokusa (MLSA) vršena je primenom šest konzerviranih gena dnaX, gapA, icdA, mdh, recA i rpoS. BLASTn analiza Nacionalnog centra za biotehnološke informacije (NCBI) je pokazala da izolati poreklom sa paprike pripadaju bakteriji Pectobacterium brasiliense, sa procentom identiteta od 98,96% (dnaX) do 100% (gapA). Izolati poreklom sa mrkve su identifikovani kao Pectobacterium carotovorum, sa
procentom identiteta od 100%, na osnovu sekvenci svih šest analiziranih gena. Ove bakterije su u Srbiji prethodno determinisane i opisane kao patogeni krompira, a P. carotovorum i kao patogen kupusa.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 27. – 30. novembar",
title = "Proučavanje prouzrokovača vlažne truleži paprike i mrkve u Vojvodini",
pages = "48",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2680"
}

Popović Milovanović, T., Iličić, R., Jelušić, A., Mitrović, P., Trkulja, V., Milovanović, P.,& Zečević, K.. (2023). Proučavanje prouzrokovača vlažne truleži paprike i mrkve u Vojvodini. in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 27. – 30. novembar
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 48.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2680

Popović Milovanović T, Iličić R, Jelušić A, Mitrović P, Trkulja V, Milovanović P, Zečević K. Proučavanje prouzrokovača vlažne truleži paprike i mrkve u Vojvodini. in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 27. – 30. novembar. 2023;:48.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2680 .

Popović Milovanović, Tatjana, Iličić, Renata, Jelušić, Aleksandra, Mitrović, Petar, Trkulja, Vojislav, Milovanović, Predrag, Zečević, Katarina, "Proučavanje prouzrokovača vlažne truleži paprike i mrkve u Vojvodini" in XVII SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 27. – 30. novembar (2023):48,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2680 .

TY  - JOUR
AU  - Iličić, Renata
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Milovanović, Predrag
AU  - Stanković, Slaviša
AU  - Žečević, Katarina
AU  - Stanisavljević, Rade
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
PY  - 2023
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/2118
AB  - The present study provides a new insight into the existing Xanthomonas arboricola pv. pruni (Xap) bacterial population originating from peach and apricot in two Western Balkans countries (Serbia and Montenegro). Multilocus sequence typing and analysis of the sequences of nine housekeeping genes revealed homology between the tested Xap strains as well as with the European population of this bacterium. The tested strains share the same haplotype (Haplotype I) with the Xap strains from Italy, France, Spain, United States, Australia and Brazil. The revealed single nucleotide change (G ↔ C) in the sequences of the gyrB1 gene differentiates Haplotype I from Haplotype II (Xap from South Korea, New Zealand, Argentina and Uruguay). The detached-leaf bioassay results confirmed differences in virulence between strains originating from peach and apricot towards Prunus armeniaca (apricot), indicating host specialization of the apricot strain towards this host. For the first time, immunity of P. fruticosa (European ground cherry) to Xap was established. According to the AUDPC, PCA and cluster analysis, other Prunus spp. were classified as having low susceptibility (P. mahaleb, P. cerasus and P. avium), as susceptible (P. domestica) and as highly susceptible (P. persica, P. dulcis, P. cerasifera and P. spinosa). Xap strains were also found to be susceptible to 10 tested antibiotics. This study provides valuable knowledge on the Xap population from stone fruit grown in the Western Balkans region as well as the source of immunity, which could serve as a starting point for breeding Prunus cultivars and could be used as the main control strategy.
PB  - British Society for Plant Pathology
PB  - Wiley
T2  - Plant Pathology
T1  - Characterization of Xanthomonas arboricola pv. pruni from Prunus spp. orchards in Western Balkans
EP  - 299
IS  - 2
SP  - 290
VL  - 72
DO  - 10.1111/ppa.13658
ER  - 

@article{
author = "Iličić, Renata and Jelušić, Aleksandra and Milovanović, Predrag and Stanković, Slaviša and Žečević, Katarina and Stanisavljević, Rade and Popović Milovanović, Tatjana",
year = "2023",
abstract = "The present study provides a new insight into the existing Xanthomonas arboricola pv. pruni (Xap) bacterial population originating from peach and apricot in two Western Balkans countries (Serbia and Montenegro). Multilocus sequence typing and analysis of the sequences of nine housekeeping genes revealed homology between the tested Xap strains as well as with the European population of this bacterium. The tested strains share the same haplotype (Haplotype I) with the Xap strains from Italy, France, Spain, United States, Australia and Brazil. The revealed single nucleotide change (G ↔ C) in the sequences of the gyrB1 gene differentiates Haplotype I from Haplotype II (Xap from South Korea, New Zealand, Argentina and Uruguay). The detached-leaf bioassay results confirmed differences in virulence between strains originating from peach and apricot towards Prunus armeniaca (apricot), indicating host specialization of the apricot strain towards this host. For the first time, immunity of P. fruticosa (European ground cherry) to Xap was established. According to the AUDPC, PCA and cluster analysis, other Prunus spp. were classified as having low susceptibility (P. mahaleb, P. cerasus and P. avium), as susceptible (P. domestica) and as highly susceptible (P. persica, P. dulcis, P. cerasifera and P. spinosa). Xap strains were also found to be susceptible to 10 tested antibiotics. This study provides valuable knowledge on the Xap population from stone fruit grown in the Western Balkans region as well as the source of immunity, which could serve as a starting point for breeding Prunus cultivars and could be used as the main control strategy.",
publisher = "British Society for Plant Pathology, Wiley",
journal = "Plant Pathology",
title = "Characterization of Xanthomonas arboricola pv. pruni from Prunus spp. orchards in Western Balkans",
pages = "299-290",
number = "2",
volume = "72",
doi = "10.1111/ppa.13658"
}

Iličić, R., Jelušić, A., Milovanović, P., Stanković, S., Žečević, K., Stanisavljević, R.,& Popović Milovanović, T.. (2023). Characterization of Xanthomonas arboricola pv. pruni from Prunus spp. orchards in Western Balkans. in Plant Pathology
British Society for Plant Pathology., 72(2), 290-299.
https://doi.org/10.1111/ppa.13658

Iličić R, Jelušić A, Milovanović P, Stanković S, Žečević K, Stanisavljević R, Popović Milovanović T. Characterization of Xanthomonas arboricola pv. pruni from Prunus spp. orchards in Western Balkans. in Plant Pathology. 2023;72(2):290-299.
doi:10.1111/ppa.13658 .

Iličić, Renata, Jelušić, Aleksandra, Milovanović, Predrag, Stanković, Slaviša, Žečević, Katarina, Stanisavljević, Rade, Popović Milovanović, Tatjana, "Characterization of Xanthomonas arboricola pv. pruni from Prunus spp. orchards in Western Balkans" in Plant Pathology, 72, no. 2 (2023):290-299,
https://doi.org/10.1111/ppa.13658 . .

TY  - JOUR
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Mitrović, Petar
AU  - Marković, Sanja
AU  - Iličić, Renata
AU  - Milovanović, Predrag
AU  - Stanković, Slaviša
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
PY  - 2023
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1919
AB  - The aim of this work was to identify and characterize the pectolytic bacteria responsible
for the emergence of bacterial soft rot on two summer cabbage hybrids (Cheers F1 and Hippo
F1) grown in the Futog locality (Baˇcka, Vojvodina), known for the five-century-long tradition of
cabbage cultivation in Serbia. Symptoms manifesting as soft lesions on outer head leaves were
observed during August 2021, while the inner tissues were macerated, featuring cream to black
discoloration. As the affected tissue decomposed, it exuded a specific odor. Disease incidence
ranged from 15% to 25%. A total of 67 isolates producing pits on crystal violet pectate (CVP)
medium were characterized for their phenotypic and genotypic features. The pathogenicity was
confirmed on cabbage heads. Findings yielded by the repetitive element palindromic-polymerase
chain reaction (rep-PCR) technique confirmed interspecies diversity between cabbage isolates, as
well as intraspecies genetic diversity within the P. carotovorum group of isolates. Based on multilocus
sequence typing (MLST) using genes dnaX, mdh, icdA, and proA, five representative isolates were
identified as Pectobacterium carotovorum (Cheers F1 and Hippo F1), while two were identified as
Pectobacterium versatile (Hippo F1) and Pectobacterium odoriferum (Hippo F1), respectively, indicating
the presence of diverse Pectobacterium species even in combined infection in the same field. Among
the obtained isolates, P. carotovorum was the most prevalent species (62.69%), while P. versatile and
P. odoriferum were less represented (contributing by 19.40% and 17.91%, respectively). Multilocus
sequence analysis (MLSA) performed with concatenated sequences of four housekeeping genes (proA,
dnaX, icdA, and mdh) and constructed a neighbor-joining phylogenetic tree enabled insight into the
phylogenetic position of the Serbian cabbage Pectobacterium isolates. Bacterium P. odoriferum was
found to be the most virulent species for cabbage, followed by P. versatile, while all three species
had comparable virulence with respect to potato. The results obtained in this work provide a better
understanding of the spreading routes and abundance of different Pectobacterium spp. in Serbia.
PB  - MDPI
T2  - Microorganisms
T1  - Diversity of Bacterial Soft Rot-Causing Pectobacterium Species Affecting Cabbage in Serbia
IS  - 2
SP  - 335
VL  - 11
DO  - 10.3390/microorganisms11020335
ER  - 

@article{
author = "Jelušić, Aleksandra and Mitrović, Petar and Marković, Sanja and Iličić, Renata and Milovanović, Predrag and Stanković, Slaviša and Popović Milovanović, Tatjana",
year = "2023",
abstract = "The aim of this work was to identify and characterize the pectolytic bacteria responsible
for the emergence of bacterial soft rot on two summer cabbage hybrids (Cheers F1 and Hippo
F1) grown in the Futog locality (Baˇcka, Vojvodina), known for the five-century-long tradition of
cabbage cultivation in Serbia. Symptoms manifesting as soft lesions on outer head leaves were
observed during August 2021, while the inner tissues were macerated, featuring cream to black
discoloration. As the affected tissue decomposed, it exuded a specific odor. Disease incidence
ranged from 15% to 25%. A total of 67 isolates producing pits on crystal violet pectate (CVP)
medium were characterized for their phenotypic and genotypic features. The pathogenicity was
confirmed on cabbage heads. Findings yielded by the repetitive element palindromic-polymerase
chain reaction (rep-PCR) technique confirmed interspecies diversity between cabbage isolates, as
well as intraspecies genetic diversity within the P. carotovorum group of isolates. Based on multilocus
sequence typing (MLST) using genes dnaX, mdh, icdA, and proA, five representative isolates were
identified as Pectobacterium carotovorum (Cheers F1 and Hippo F1), while two were identified as
Pectobacterium versatile (Hippo F1) and Pectobacterium odoriferum (Hippo F1), respectively, indicating
the presence of diverse Pectobacterium species even in combined infection in the same field. Among
the obtained isolates, P. carotovorum was the most prevalent species (62.69%), while P. versatile and
P. odoriferum were less represented (contributing by 19.40% and 17.91%, respectively). Multilocus
sequence analysis (MLSA) performed with concatenated sequences of four housekeeping genes (proA,
dnaX, icdA, and mdh) and constructed a neighbor-joining phylogenetic tree enabled insight into the
phylogenetic position of the Serbian cabbage Pectobacterium isolates. Bacterium P. odoriferum was
found to be the most virulent species for cabbage, followed by P. versatile, while all three species
had comparable virulence with respect to potato. The results obtained in this work provide a better
understanding of the spreading routes and abundance of different Pectobacterium spp. in Serbia.",
publisher = "MDPI",
journal = "Microorganisms",
title = "Diversity of Bacterial Soft Rot-Causing Pectobacterium Species Affecting Cabbage in Serbia",
number = "2",
pages = "335",
volume = "11",
doi = "10.3390/microorganisms11020335"
}

Jelušić, A., Mitrović, P., Marković, S., Iličić, R., Milovanović, P., Stanković, S.,& Popović Milovanović, T.. (2023). Diversity of Bacterial Soft Rot-Causing Pectobacterium Species Affecting Cabbage in Serbia. in Microorganisms
MDPI., 11(2), 335.
https://doi.org/10.3390/microorganisms11020335

Jelušić A, Mitrović P, Marković S, Iličić R, Milovanović P, Stanković S, Popović Milovanović T. Diversity of Bacterial Soft Rot-Causing Pectobacterium Species Affecting Cabbage in Serbia. in Microorganisms. 2023;11(2):335.
doi:10.3390/microorganisms11020335 .

Jelušić, Aleksandra, Mitrović, Petar, Marković, Sanja, Iličić, Renata, Milovanović, Predrag, Stanković, Slaviša, Popović Milovanović, Tatjana, "Diversity of Bacterial Soft Rot-Causing Pectobacterium Species Affecting Cabbage in Serbia" in Microorganisms, 11, no. 2 (2023):335,
https://doi.org/10.3390/microorganisms11020335 . .

TY  - GEN
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Milićević, Zoran
AU  - Krnjajić, Slobodan
AU  - Milovanović, Predrag
AU  - Iličić, Renata
AU  - Zečević, Katarina
PY  - 2023
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/2070
AB  - U okviru ove studije, prvi je put u svetu uspešno sintetizovana nova stabilna i homogena EC formulacije ulja karanfilića (S. aromaticum) zasnovana na biopolimerima kao što je zeolit. Nova formulacija ulja karanfilića (F-CSZ) prema fizičkim svojstvima ispunjava kriterijume za EC formulaciju u obliku kojem je sintetizovana. Novoformulisano, inkapsulirano ulje karanfilića obezbeđuje ekološki prihvatljivu zamenu sintetičkim pesticidima u kontroli štetočina na osnovu ispoljavanja visoke biološke efikasnosti u kontroli brojnosti imaga krompirovog moljca ali i  bezbeđivanjem produžene efikasnosti ulja do 14 dana u odnosu na čisto etarsko ulje karanfilića koje je izgubilo insekticidnu aktivnost nakon 24 h od tretmana. Nova formulacija ulja karanfilića (F-CSZ) je ispoljila visoku efikasnost u suzbijanju imaga krompirovog moljca, a da pri tome nije uticala na kvalitet krompira te se može komercijalno  koristiti kao fumigant ili zaštitni premaz za suzbijanje štetočina u skladištu, a samim tim i za smanjenje gubitaka tokom skladištenja i čuvanja proizvoda.
PB  - Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије; МНО за биотехнологију и пољопривреду
T2  - Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd; Univerzitet u Beogradu - Institut za multidisciplinarna istraživanja; Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet; Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet
T1  - Nova formulacija ulja karanfilića (Syzygium aromaticum L.) u kontroli brojnosti krompirovog moljca (Phthorimaea operculella)
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2070
ER  - 

@misc{
author = "Popović Milovanović, Tatjana and Milićević, Zoran and Krnjajić, Slobodan and Milovanović, Predrag and Iličić, Renata and Zečević, Katarina",
year = "2023",
abstract = "U okviru ove studije, prvi je put u svetu uspešno sintetizovana nova stabilna i homogena EC formulacije ulja karanfilića (S. aromaticum) zasnovana na biopolimerima kao što je zeolit. Nova formulacija ulja karanfilića (F-CSZ) prema fizičkim svojstvima ispunjava kriterijume za EC formulaciju u obliku kojem je sintetizovana. Novoformulisano, inkapsulirano ulje karanfilića obezbeđuje ekološki prihvatljivu zamenu sintetičkim pesticidima u kontroli štetočina na osnovu ispoljavanja visoke biološke efikasnosti u kontroli brojnosti imaga krompirovog moljca ali i  bezbeđivanjem produžene efikasnosti ulja do 14 dana u odnosu na čisto etarsko ulje karanfilića koje je izgubilo insekticidnu aktivnost nakon 24 h od tretmana. Nova formulacija ulja karanfilića (F-CSZ) je ispoljila visoku efikasnost u suzbijanju imaga krompirovog moljca, a da pri tome nije uticala na kvalitet krompira te se može komercijalno  koristiti kao fumigant ili zaštitni premaz za suzbijanje štetočina u skladištu, a samim tim i za smanjenje gubitaka tokom skladištenja i čuvanja proizvoda.",
publisher = "Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије; МНО за биотехнологију и пољопривреду",
journal = "Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd; Univerzitet u Beogradu - Institut za multidisciplinarna istraživanja; Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet; Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet",
title = "Nova formulacija ulja karanfilića (Syzygium aromaticum L.) u kontroli brojnosti krompirovog moljca (Phthorimaea operculella)",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2070"
}

Popović Milovanović, T., Milićević, Z., Krnjajić, S., Milovanović, P., Iličić, R.,& Zečević, K.. (2023). Nova formulacija ulja karanfilića (Syzygium aromaticum L.) u kontroli brojnosti krompirovog moljca (Phthorimaea operculella). in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd; Univerzitet u Beogradu - Institut za multidisciplinarna istraživanja; Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet; Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet
Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије; МНО за биотехнологију и пољопривреду..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2070

Popović Milovanović T, Milićević Z, Krnjajić S, Milovanović P, Iličić R, Zečević K. Nova formulacija ulja karanfilića (Syzygium aromaticum L.) u kontroli brojnosti krompirovog moljca (Phthorimaea operculella). in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd; Univerzitet u Beogradu - Institut za multidisciplinarna istraživanja; Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet; Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet. 2023;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2070 .

Popović Milovanović, Tatjana, Milićević, Zoran, Krnjajić, Slobodan, Milovanović, Predrag, Iličić, Renata, Zečević, Katarina, "Nova formulacija ulja karanfilića (Syzygium aromaticum L.) u kontroli brojnosti krompirovog moljca (Phthorimaea operculella)" in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd; Univerzitet u Beogradu - Institut za multidisciplinarna istraživanja; Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet; Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2070 .

TY  - CONF
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Iličić, Renata
AU  - Zečević, Katarina
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Marković, Sanja
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Milovanović, Predrag
PY  - 2022
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1948
AB  - Fitopatogena bakterija Acidovorax citrulli, prouzrokovač bakteriozne mrljavosti 
plodova lubenice prvi put je detektovana u Srbiji 2014. godine u Bačkoj i Sremu. Zbog 
ekonomskog značaja u regionu Evropske unije je svrstana na A1 listu karantinskih 
organizama (Evropska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja), a u Srbiji na Listu IA deo I 
(Službeni glasnik 57/15). Distribucija zaraženog semena predstavlja najvažniji izvor 
inokuluma A. citrulli, pa se kontrola patogena prvenstveno bazira na testiranje zdravstvenog 
stanja semena. Osim ove mere preporučuje se i uklanjanje potencijalnih domaćina ove 
bakterije u polju (samoniklih i korovskih vrsta Cucurbitacae), uvođenje plodoreda, kao i 
hemijska zaštita fungicidima na bazi bakra. Međutim, iako se u Srbiji redovno sprovode mere 
eradikacije na lokalitetima gde je utvrđeno prisustvo A. citrulli, kao i redovna kontrola semena 
iz uvoza i program mera za zaštitu zdravlja bilja, simptomi bolesti se u pojedinim lokalitetima 
i dalje javljaju. Stoga, cilj ovog rada je praćenje, izolacija i identifikacija A. citrulli na plodovima 
lubenice sa simptomima bakteriozne mrljavosti u dvogodišnjem periodu (2021-2022. 
godina). 
Tokom 2021. na lokalitetu Ašanja i 2022. godine na lokalitetu Hrtkovci beleženi su 
simptomi bakteriozne mrljavosti lubenice. Izolacija prouzrokovača je vršena na hranljivu 
podlogu obogaćenu 5% saharozom. Brojne bakterijske kolonije, među kojima su dominirale 
sitne, beličaste, okrugle, sjajne i ispupčene kolonije formirale su se nakon tri dana inkubacije. 
Za rad je odabrano 10 izolata po godini/lokalitetu, a kao uporedni sojevi poslužili su A. citrulli 
dobijeni 2014. (lokalitet Čelarevo) i 2018. (lokalitet Šabac). Patogenost je dokazana na 
plodovima lubenice, pojavom tamno-zelenih, vlažnih pega 3-5 dana nakon injektiranja 
bakterijske suspenzije u mezokarp. Metodom lančane reakcije polimeraze (PCR) korišćenjem 
A. citrulli specifičnog para prajmera BX-L1/BX-S-R2 amplifikovani su fragmenti veličine 279 
bp kod svih ispitivanih i uporenih izolata. Na osnovu profila generisanih umnožavanjem 
ponavljajućih sekvenci DNK (rep-PCR) prajmerom za (GTG)5-PCR i nasumičnom 
amplifikacijom polimorfne DNK (RAPD-PCR) prajmerom za M13-PCR, dokazana je genetička 
heterogenost, odnosno izdvajanje izolata dobijenih takom 2021. (I grupa) i 2022. (II grupa) 
godine u dve grupe, dok su uporedni izolati iz 2014. i 2018. god. svrstani u grupu III. Nasuprot 
tome, BOX-PCR je ukazao na homogenost izolata bez obzira na godinu izolacije. Dalja 
ispitivanja će biti usmerena na genotipizaciju sekvenci više genskih lokusa, kako bi se utvrdio 
potencijalni diverzitet novih izolata A. citrulli, i eventualno putevi introdukcije i širenja ovog 
patogena u Srbiji.
PB  - DRUŠTVO ZA ZAŠTITU BILJA SRBIJE
C3  - XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova
T1  - ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI
SP  - 41
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948
ER  - 

@conference{
author = "Popović Milovanović, Tatjana and Iličić, Renata and Zečević, Katarina and Trkulja, Nenad and Marković, Sanja and Jelušić, Aleksandra and Milovanović, Predrag",
year = "2022",
abstract = "Fitopatogena bakterija Acidovorax citrulli, prouzrokovač bakteriozne mrljavosti 
plodova lubenice prvi put je detektovana u Srbiji 2014. godine u Bačkoj i Sremu. Zbog 
ekonomskog značaja u regionu Evropske unije je svrstana na A1 listu karantinskih 
organizama (Evropska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja), a u Srbiji na Listu IA deo I 
(Službeni glasnik 57/15). Distribucija zaraženog semena predstavlja najvažniji izvor 
inokuluma A. citrulli, pa se kontrola patogena prvenstveno bazira na testiranje zdravstvenog 
stanja semena. Osim ove mere preporučuje se i uklanjanje potencijalnih domaćina ove 
bakterije u polju (samoniklih i korovskih vrsta Cucurbitacae), uvođenje plodoreda, kao i 
hemijska zaštita fungicidima na bazi bakra. Međutim, iako se u Srbiji redovno sprovode mere 
eradikacije na lokalitetima gde je utvrđeno prisustvo A. citrulli, kao i redovna kontrola semena 
iz uvoza i program mera za zaštitu zdravlja bilja, simptomi bolesti se u pojedinim lokalitetima 
i dalje javljaju. Stoga, cilj ovog rada je praćenje, izolacija i identifikacija A. citrulli na plodovima 
lubenice sa simptomima bakteriozne mrljavosti u dvogodišnjem periodu (2021-2022. 
godina). 
Tokom 2021. na lokalitetu Ašanja i 2022. godine na lokalitetu Hrtkovci beleženi su 
simptomi bakteriozne mrljavosti lubenice. Izolacija prouzrokovača je vršena na hranljivu 
podlogu obogaćenu 5% saharozom. Brojne bakterijske kolonije, među kojima su dominirale 
sitne, beličaste, okrugle, sjajne i ispupčene kolonije formirale su se nakon tri dana inkubacije. 
Za rad je odabrano 10 izolata po godini/lokalitetu, a kao uporedni sojevi poslužili su A. citrulli 
dobijeni 2014. (lokalitet Čelarevo) i 2018. (lokalitet Šabac). Patogenost je dokazana na 
plodovima lubenice, pojavom tamno-zelenih, vlažnih pega 3-5 dana nakon injektiranja 
bakterijske suspenzije u mezokarp. Metodom lančane reakcije polimeraze (PCR) korišćenjem 
A. citrulli specifičnog para prajmera BX-L1/BX-S-R2 amplifikovani su fragmenti veličine 279 
bp kod svih ispitivanih i uporenih izolata. Na osnovu profila generisanih umnožavanjem 
ponavljajućih sekvenci DNK (rep-PCR) prajmerom za (GTG)5-PCR i nasumičnom 
amplifikacijom polimorfne DNK (RAPD-PCR) prajmerom za M13-PCR, dokazana je genetička 
heterogenost, odnosno izdvajanje izolata dobijenih takom 2021. (I grupa) i 2022. (II grupa) 
godine u dve grupe, dok su uporedni izolati iz 2014. i 2018. god. svrstani u grupu III. Nasuprot 
tome, BOX-PCR je ukazao na homogenost izolata bez obzira na godinu izolacije. Dalja 
ispitivanja će biti usmerena na genotipizaciju sekvenci više genskih lokusa, kako bi se utvrdio 
potencijalni diverzitet novih izolata A. citrulli, i eventualno putevi introdukcije i širenja ovog 
patogena u Srbiji.",
publisher = "DRUŠTVO ZA ZAŠTITU BILJA SRBIJE",
journal = "XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova",
title = "ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI",
pages = "41",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948"
}

Popović Milovanović, T., Iličić, R., Zečević, K., Trkulja, N., Marković, S., Jelušić, A.,& Milovanović, P.. (2022). ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI. in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova
DRUŠTVO ZA ZAŠTITU BILJA SRBIJE., 41.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948

Popović Milovanović T, Iličić R, Zečević K, Trkulja N, Marković S, Jelušić A, Milovanović P. ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI. in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova. 2022;:41.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948 .

Popović Milovanović, Tatjana, Iličić, Renata, Zečević, Katarina, Trkulja, Nenad, Marković, Sanja, Jelušić, Aleksandra, Milovanović, Predrag, "ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI" in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova (2022):41,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948 .

TY  - CONF
AU  - Popović, Tatjana
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Milovanović, Predrag
AU  - Marković, Sanja
AU  - Blagojević, Milan
AU  - Iličić, Renata
PY  - 2021
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1957
AB  - Xanthomonas arboricola pv. pruni (Xap), prouzrokovač bakteriozne pegavosti listova i 
plodova, rak-rana i sušenja grana koštičavih voćnih vrsta, široko je rasprostranjena 
fitopatogena bakterija u svetu. Zbog šteta koje izaziva svrstana je u regulisane nekarantinske 
organizme u Evropi (EU_2019_2072_AnnexIV_RNQP), dok se u Srbiji nalazi na Listi IA deo I 
(Službeni glasnik 57/15). Parazitira vrste iz roda Prunus, a glavni domaćini od ekonomskog 
značaja su P. persica (breskva), P. persica var. nucipersica (nektarina), P. domestica (šljiva), P. 
armeniaca (kajsija) i P. dulcis (badem). U Srbiji je prvi put eksperimentalno potvrđena na 
području Fruške Gore i to na listovima breskve (Irig) tokom 2019. godine, a nakon toga 2020. 
na listovima i plodovima kajsije (Bešenovo). U ranijem periodu prisustvo Xap je potvrđeno u 
gotovo svim državama sa kojima se Srbija graniči. Cilj ovog rada je da se utvrdi genetički 
haplotip sojeva Xap izolovanih u Srbiji i uporedi sa populacijama ove vrste poreklom sa 
različitih kontinenata i biljnih domaćina. 
U radu je korišćeno 20 sojeva bakterije, 10 poreklom sa lista breskve izolovanih 2019. i 
10 poreklom sa ploda kajsije izolovanih 2020. godine. Metoda lančane reakcije polimeraze
(PCR) je korišćena za amplifikaciju dnaK, fyuA, gyrB i rpoD konzervisanih gena. 
Sekvenciranjem PCR produkata dobijene su parcijalne sekvence gena. Konkatamerna 
sekvenca (2558 nt) napravljena je spajanjem sekvenci 4 korišćena gena i korišćena za 
pravljenje haplotipske mreže (TCS algoritam implementiran u PopART v 1.7 programu) 
zajedno sa sojevima deponovanim u NCBI bazi podataka (17 sojeva Xap poreklom iz SAD, 
Novog Zelanda, Argentine, Australije, Brazila, Urugvaja, Južne Koreje, Francuske, Italije i 
Španije). 
Prema dobijenim rezultatima svi Xap sojevi poreklom iz Srbije (20) genetički su 
homogeni. Svi korišćeni Xap sojevi (37) razvrstani su u dva haplotipa; Xap sojevi poreklom iz 
Srbije kao i sojevi iz SAD, Italije, Francuske, Španije Australije i Brazila pripadaju Haplotipu I, 
dok sojevi poreklom iz Novog Zelanda, Argentine, Urugvaja i Južne Koreje pripadaju Haplotipu 
II. Rezultati ukazuju na postojanje dve genitički različite populacije ove fitopatogene bakterije. 
Takođe može se istaći da nije utvrđena korelacija u srodnosti i poreklu kao i distribuciji Xap, 
obzirom da mesto izolacije i domaćin sa koga su sojevi izolovani nisu uticali na utvrđeni 
genotip bakterije.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova
T1  - DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA  BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI
SP  - 44
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957
ER  - 

@conference{
author = "Popović, Tatjana and Jelušić, Aleksandra and Milovanović, Predrag and Marković, Sanja and Blagojević, Milan and Iličić, Renata",
year = "2021",
abstract = "Xanthomonas arboricola pv. pruni (Xap), prouzrokovač bakteriozne pegavosti listova i 
plodova, rak-rana i sušenja grana koštičavih voćnih vrsta, široko je rasprostranjena 
fitopatogena bakterija u svetu. Zbog šteta koje izaziva svrstana je u regulisane nekarantinske 
organizme u Evropi (EU_2019_2072_AnnexIV_RNQP), dok se u Srbiji nalazi na Listi IA deo I 
(Službeni glasnik 57/15). Parazitira vrste iz roda Prunus, a glavni domaćini od ekonomskog 
značaja su P. persica (breskva), P. persica var. nucipersica (nektarina), P. domestica (šljiva), P. 
armeniaca (kajsija) i P. dulcis (badem). U Srbiji je prvi put eksperimentalno potvrđena na 
području Fruške Gore i to na listovima breskve (Irig) tokom 2019. godine, a nakon toga 2020. 
na listovima i plodovima kajsije (Bešenovo). U ranijem periodu prisustvo Xap je potvrđeno u 
gotovo svim državama sa kojima se Srbija graniči. Cilj ovog rada je da se utvrdi genetički 
haplotip sojeva Xap izolovanih u Srbiji i uporedi sa populacijama ove vrste poreklom sa 
različitih kontinenata i biljnih domaćina. 
U radu je korišćeno 20 sojeva bakterije, 10 poreklom sa lista breskve izolovanih 2019. i 
10 poreklom sa ploda kajsije izolovanih 2020. godine. Metoda lančane reakcije polimeraze
(PCR) je korišćena za amplifikaciju dnaK, fyuA, gyrB i rpoD konzervisanih gena. 
Sekvenciranjem PCR produkata dobijene su parcijalne sekvence gena. Konkatamerna 
sekvenca (2558 nt) napravljena je spajanjem sekvenci 4 korišćena gena i korišćena za 
pravljenje haplotipske mreže (TCS algoritam implementiran u PopART v 1.7 programu) 
zajedno sa sojevima deponovanim u NCBI bazi podataka (17 sojeva Xap poreklom iz SAD, 
Novog Zelanda, Argentine, Australije, Brazila, Urugvaja, Južne Koreje, Francuske, Italije i 
Španije). 
Prema dobijenim rezultatima svi Xap sojevi poreklom iz Srbije (20) genetički su 
homogeni. Svi korišćeni Xap sojevi (37) razvrstani su u dva haplotipa; Xap sojevi poreklom iz 
Srbije kao i sojevi iz SAD, Italije, Francuske, Španije Australije i Brazila pripadaju Haplotipu I, 
dok sojevi poreklom iz Novog Zelanda, Argentine, Urugvaja i Južne Koreje pripadaju Haplotipu 
II. Rezultati ukazuju na postojanje dve genitički različite populacije ove fitopatogene bakterije. 
Takođe može se istaći da nije utvrđena korelacija u srodnosti i poreklu kao i distribuciji Xap, 
obzirom da mesto izolacije i domaćin sa koga su sojevi izolovani nisu uticali na utvrđeni 
genotip bakterije.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova",
title = "DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA  BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI",
pages = "44",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957"
}

Popović, T., Jelušić, A., Milovanović, P., Marković, S., Blagojević, M.,& Iličić, R.. (2021). DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA  BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI. in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957

Popović T, Jelušić A, Milovanović P, Marković S, Blagojević M, Iličić R. DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA  BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI. in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova. 2021;:44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957 .

Popović, Tatjana, Jelušić, Aleksandra, Milovanović, Predrag, Marković, Sanja, Blagojević, Milan, Iličić, Renata, "DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA  BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI" in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova (2021):44,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957 .

TY  - JOUR
AU  - Popović, Tatjana
AU  - Blagojević, Jovana
AU  - Aleksic, Goran
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Krnjajić, Slobodan
AU  - Milovanović, Predrag
PY  - 2018
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1136
AB  - Unusual blight-like symptoms appeared on highbush blueberry plants in Serbia during August 2015 and infected plants showed browning and reddening of leaves, drying of foliage and brown discolouration of internal vascular stem tissues. The objective of this study was to isolate and confirm a causal agent of the disease. Five diseased blueberry plants (2-year-old), with visible brown discolouration in the wood, were collected for isolation on potato dextrose agar (PDA). Morphological analysis of the selected fungal isolates showed the presence of abundant black, round to oblong, or irregularly shaped microsclerotia immersed in the PDA. Dark, globose pycnidia formed on water agar with an initially hyaline, granular content and single-celled conidia, indicating the presence of plant pathogenic fungus Macrophomina phaseolina associated with symptomatic plant tissues. Pathogenicity was confirmed on potted blueberry plants based on the initial symptoms of leaves turning yellowish to brown at the leaf edges, followed by the defoliation of leaves of the inoculated stems. Discolouration of vascular tissues was also observed on transverse sections of inoculated stems. The pathogen M. phaseolina was confirmed using molecular analysis of the ITS1-5.8S-ITS2 region of rDNA and a part of the TEF-1 gene region. This is the first report of M. phaseolina causing a blight disease on highbush blueberry in Serbia. The study should help in elucidating disease symptomatology and provide information on the risk which this fungus could pose in blueberry production.
PB  - Taylor & Francis Ltd, Abingdon
T2  - Canadian Journal of Plant Pathology
T1  - A blight disease on highbush blueberry associated with Macrophomina phaseolina in Serbia
EP  - 127
IS  - 1
SP  - 121
VL  - 40
DO  - 10.1080/07060661.2017.1415977
ER  - 

@article{
author = "Popović, Tatjana and Blagojević, Jovana and Aleksic, Goran and Jelušić, Aleksandra and Krnjajić, Slobodan and Milovanović, Predrag",
year = "2018",
abstract = "Unusual blight-like symptoms appeared on highbush blueberry plants in Serbia during August 2015 and infected plants showed browning and reddening of leaves, drying of foliage and brown discolouration of internal vascular stem tissues. The objective of this study was to isolate and confirm a causal agent of the disease. Five diseased blueberry plants (2-year-old), with visible brown discolouration in the wood, were collected for isolation on potato dextrose agar (PDA). Morphological analysis of the selected fungal isolates showed the presence of abundant black, round to oblong, or irregularly shaped microsclerotia immersed in the PDA. Dark, globose pycnidia formed on water agar with an initially hyaline, granular content and single-celled conidia, indicating the presence of plant pathogenic fungus Macrophomina phaseolina associated with symptomatic plant tissues. Pathogenicity was confirmed on potted blueberry plants based on the initial symptoms of leaves turning yellowish to brown at the leaf edges, followed by the defoliation of leaves of the inoculated stems. Discolouration of vascular tissues was also observed on transverse sections of inoculated stems. The pathogen M. phaseolina was confirmed using molecular analysis of the ITS1-5.8S-ITS2 region of rDNA and a part of the TEF-1 gene region. This is the first report of M. phaseolina causing a blight disease on highbush blueberry in Serbia. The study should help in elucidating disease symptomatology and provide information on the risk which this fungus could pose in blueberry production.",
publisher = "Taylor & Francis Ltd, Abingdon",
journal = "Canadian Journal of Plant Pathology",
title = "A blight disease on highbush blueberry associated with Macrophomina phaseolina in Serbia",
pages = "127-121",
number = "1",
volume = "40",
doi = "10.1080/07060661.2017.1415977"
}

Popović, T., Blagojević, J., Aleksic, G., Jelušić, A., Krnjajić, S.,& Milovanović, P.. (2018). A blight disease on highbush blueberry associated with Macrophomina phaseolina in Serbia. in Canadian Journal of Plant Pathology
Taylor & Francis Ltd, Abingdon., 40(1), 121-127.
https://doi.org/10.1080/07060661.2017.1415977

Popović T, Blagojević J, Aleksic G, Jelušić A, Krnjajić S, Milovanović P. A blight disease on highbush blueberry associated with Macrophomina phaseolina in Serbia. in Canadian Journal of Plant Pathology. 2018;40(1):121-127.
doi:10.1080/07060661.2017.1415977 .

Popović, Tatjana, Blagojević, Jovana, Aleksic, Goran, Jelušić, Aleksandra, Krnjajić, Slobodan, Milovanović, Predrag, "A blight disease on highbush blueberry associated with Macrophomina phaseolina in Serbia" in Canadian Journal of Plant Pathology, 40, no. 1 (2018):121-127,
https://doi.org/10.1080/07060661.2017.1415977 . .

TY  - JOUR
AU  - Popović, Tatjana
AU  - Ivanović, Žarko
AU  - Marković, Sanja
AU  - Ignjatov, Maja
AU  - Milovanović, Predrag
PY  - 2016
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1918
AB  - Brown rot or bacterial wilt caused by bacterium Ralstonia solanacearum is the main limiting factor in potato 
production. Quarantine measures are necessary to avoid spread of disease to disease-free areas. R. solanacearum has 
been shown to contaminate watercourses from which crop irrigation is then prohibited causing further potential losses 
in yield and quality. The bacteria also spread via surfaces that diseased seed potatoes come into contact with. This 
study showed bactericidal activity of chlorine dioxide (ClO2) on R. solanacearum for disinfection of water, surface and 
equipment. The results showed that ClO2 solution at concentration of 2 ppm at 30 minutes of exposure time had 
bactericidal effect for disinfection of water. For surface and equipment disinfection, concentration of 50 ppm showed 
total efficacy at 30 min and 5 sec exposure time, respectively. Results suggest that use of ClO2 as a disinfectant has a 
potential for control of brown rot pathogen in water, storage and equipment.
PB  - Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad
T2  - Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research
T1  - Chlorine dioxide as a disinfectant for Ralstonia solanacearum control in water, storage and equipment
EP  - 84
IS  - 2
SP  - 81
VL  - 53
DO  - 10.5937/ratpov53-9982
ER  - 

@article{
author = "Popović, Tatjana and Ivanović, Žarko and Marković, Sanja and Ignjatov, Maja and Milovanović, Predrag",
year = "2016",
abstract = "Brown rot or bacterial wilt caused by bacterium Ralstonia solanacearum is the main limiting factor in potato 
production. Quarantine measures are necessary to avoid spread of disease to disease-free areas. R. solanacearum has 
been shown to contaminate watercourses from which crop irrigation is then prohibited causing further potential losses 
in yield and quality. The bacteria also spread via surfaces that diseased seed potatoes come into contact with. This 
study showed bactericidal activity of chlorine dioxide (ClO2) on R. solanacearum for disinfection of water, surface and 
equipment. The results showed that ClO2 solution at concentration of 2 ppm at 30 minutes of exposure time had 
bactericidal effect for disinfection of water. For surface and equipment disinfection, concentration of 50 ppm showed 
total efficacy at 30 min and 5 sec exposure time, respectively. Results suggest that use of ClO2 as a disinfectant has a 
potential for control of brown rot pathogen in water, storage and equipment.",
publisher = "Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad",
journal = "Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research",
title = "Chlorine dioxide as a disinfectant for Ralstonia solanacearum control in water, storage and equipment",
pages = "84-81",
number = "2",
volume = "53",
doi = "10.5937/ratpov53-9982"
}

Popović, T., Ivanović, Ž., Marković, S., Ignjatov, M.,& Milovanović, P.. (2016). Chlorine dioxide as a disinfectant for Ralstonia solanacearum control in water, storage and equipment. in Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research
Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad., 53(2), 81-84.
https://doi.org/10.5937/ratpov53-9982

Popović T, Ivanović Ž, Marković S, Ignjatov M, Milovanović P. Chlorine dioxide as a disinfectant for Ralstonia solanacearum control in water, storage and equipment. in Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research. 2016;53(2):81-84.
doi:10.5937/ratpov53-9982 .

Popović, Tatjana, Ivanović, Žarko, Marković, Sanja, Ignjatov, Maja, Milovanović, Predrag, "Chlorine dioxide as a disinfectant for Ralstonia solanacearum control in water, storage and equipment" in Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research, 53, no. 2 (2016):81-84,
https://doi.org/10.5937/ratpov53-9982 . .