JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.
Polni dimorfizam pajasena (Ailanthus altissima /Mill./ Swingle) i pajavca (Acer negundo L.) kao osnova za kontrolu invazivnosti u šumskim i urbanim područjima
Pajasen (Ailanthus altissima /Mill./Swingle) i pajavac (Acer negundo L.) danas se svrstavaju u najagresivnije drvenaste alohtone vrste u šumskim i urbanim područjima u Srbiji koje narušavaju biodiverzitet kolonizovanih ekosistema i otežavaju njihovo održavanje.
Usled ranog plodonošenja i velike adaptivne sposobnosti njihovo spontano širenje i brz rast u šumskim područjima uslovljava degradaciju sastojina, a u urbanim područjima uslovljava zakorovljenost zelenih površina, što iziskuje dodatne troškove održavanja. U šumskim područjima taj proces je naročito izražen u fazi obnove sastojina pa se pajasen i pajavac smatraju veoma invazivnim vrstama.
Kao prethodno unošene i spontano integrisane vrste u šumska i urbana područja, zbog svojih korisnih bioloških svojstava i danas imaju određen značaj u melioraciji i u ozelenjavanju zona koje su izložene visokom stepenu degradacije i koje zahtevaju mali intenzitet negovanja, pa je potrebno primeniti mere u upravljanju prirodnim dobrima pri ko...jima će te vrste u određenoj meri biti i kontrolisano integrisane u ekosisteme.
Za predviđanje i upravljanje spontanog širenja putema semena, na koloniziranim staništima u šumskim i urbanim područjima, u radu se razmatra primena polnog dimorfizma kod ovih vrsta kao selekcionog kriterijuma za njihovo plansko uklanjanje u reproduktivnom periodu.
Zastupljenost muških i ženskih (ili dvopolnih) - semenskih stabala pajasena i pajavca u analiziranim lokalnim populacijama na području Beograda i na oglednim površinama u koloniziranim sastojinama u Nacionalnom parku ,,Fruška gora'' i na području Specijalnog rezervata prirode ,,Gornje Podunavlje'' ukazuje na mogućnost primene polnog dimorfizma kao selekcionog kriterijuma za plansko uklanjanje semenskih stabala pri proredi ili prethodnoj pripremi sastojina za obnovu.
Rezultati istraživanja daju osnovu za odgovorno upravljanje prirodnim dobrima koje će omogućiti zaustavljanje invazije i kontrolisanu integraciju navedenih vrsta u šumskim i urbanim područjima. Polni dimorfizam pajasena i pajavca se može smatrati osnovom za kontrolisanu integraciju u ekosisteme u kojima se očekuje njihova dalja invazija.
Keywords:
invazivne vrste / biološka kontrola / gajenje šuma
TY - CONF
AU - Bobinac, Martin
AU - Šijačić-Nikolić, Mirjana
AU - Andrašev, Siniša
AU - Bauer Zivkovic, Andrijana
AU - Šušić, Nikola
PY - 2016
UR - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/2080
AB - Pajasen (Ailanthus altissima /Mill./Swingle) i pajavac (Acer negundo L.) danas se svrstavaju u najagresivnije drvenaste alohtone vrste u šumskim i urbanim područjima u Srbiji koje narušavaju biodiverzitet kolonizovanih ekosistema i otežavaju njihovo održavanje.
Usled ranog plodonošenja i velike adaptivne sposobnosti njihovo spontano širenje i brz rast u šumskim područjima uslovljava degradaciju sastojina, a u urbanim područjima uslovljava zakorovljenost zelenih površina, što iziskuje dodatne troškove održavanja. U šumskim područjima taj proces je naročito izražen u fazi obnove sastojina pa se pajasen i pajavac smatraju veoma invazivnim vrstama.
Kao prethodno unošene i spontano integrisane vrste u šumska i urbana područja, zbog svojih korisnih bioloških svojstava i danas imaju određen značaj u melioraciji i u ozelenjavanju zona koje su izložene visokom stepenu degradacije i koje zahtevaju mali intenzitet negovanja, pa je potrebno primeniti mere u upravljanju prirodnim dobrima pri kojima će te vrste u određenoj meri biti i kontrolisano integrisane u ekosisteme.
Za predviđanje i upravljanje spontanog širenja putema semena, na koloniziranim staništima u šumskim i urbanim područjima, u radu se razmatra primena polnog dimorfizma kod ovih vrsta kao selekcionog kriterijuma za njihovo plansko uklanjanje u reproduktivnom periodu.
Zastupljenost muških i ženskih (ili dvopolnih) - semenskih stabala pajasena i pajavca u analiziranim lokalnim populacijama na području Beograda i na oglednim površinama u koloniziranim sastojinama u Nacionalnom parku ,,Fruška gora'' i na području Specijalnog rezervata prirode ,,Gornje Podunavlje'' ukazuje na mogućnost primene polnog dimorfizma kao selekcionog kriterijuma za plansko uklanjanje semenskih stabala pri proredi ili prethodnoj pripremi sastojina za obnovu.
Rezultati istraživanja daju osnovu za odgovorno upravljanje prirodnim dobrima koje će omogućiti zaustavljanje invazije i kontrolisanu integraciju navedenih vrsta u šumskim i urbanim područjima. Polni dimorfizam pajasena i pajavca se može smatrati osnovom za kontrolisanu integraciju u ekosisteme u kojima se očekuje njihova dalja invazija.
PB - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3 - XV Simpozijum o zaštiti bilja
T1 - Polni dimorfizam pajasena (Ailanthus altissima /Mill./ Swingle) i pajavca (Acer negundo L.) kao osnova za kontrolu invazivnosti u šumskim i urbanim područjima
EP - 70
SP - 69
UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2080
ER -
@conference{
author = "Bobinac, Martin and Šijačić-Nikolić, Mirjana and Andrašev, Siniša and Bauer Zivkovic, Andrijana and Šušić, Nikola",
year = "2016",
abstract = "Pajasen (Ailanthus altissima /Mill./Swingle) i pajavac (Acer negundo L.) danas se svrstavaju u najagresivnije drvenaste alohtone vrste u šumskim i urbanim područjima u Srbiji koje narušavaju biodiverzitet kolonizovanih ekosistema i otežavaju njihovo održavanje.
Usled ranog plodonošenja i velike adaptivne sposobnosti njihovo spontano širenje i brz rast u šumskim područjima uslovljava degradaciju sastojina, a u urbanim područjima uslovljava zakorovljenost zelenih površina, što iziskuje dodatne troškove održavanja. U šumskim područjima taj proces je naročito izražen u fazi obnove sastojina pa se pajasen i pajavac smatraju veoma invazivnim vrstama.
Kao prethodno unošene i spontano integrisane vrste u šumska i urbana područja, zbog svojih korisnih bioloških svojstava i danas imaju određen značaj u melioraciji i u ozelenjavanju zona koje su izložene visokom stepenu degradacije i koje zahtevaju mali intenzitet negovanja, pa je potrebno primeniti mere u upravljanju prirodnim dobrima pri kojima će te vrste u određenoj meri biti i kontrolisano integrisane u ekosisteme.
Za predviđanje i upravljanje spontanog širenja putema semena, na koloniziranim staništima u šumskim i urbanim područjima, u radu se razmatra primena polnog dimorfizma kod ovih vrsta kao selekcionog kriterijuma za njihovo plansko uklanjanje u reproduktivnom periodu.
Zastupljenost muških i ženskih (ili dvopolnih) - semenskih stabala pajasena i pajavca u analiziranim lokalnim populacijama na području Beograda i na oglednim površinama u koloniziranim sastojinama u Nacionalnom parku ,,Fruška gora'' i na području Specijalnog rezervata prirode ,,Gornje Podunavlje'' ukazuje na mogućnost primene polnog dimorfizma kao selekcionog kriterijuma za plansko uklanjanje semenskih stabala pri proredi ili prethodnoj pripremi sastojina za obnovu.
Rezultati istraživanja daju osnovu za odgovorno upravljanje prirodnim dobrima koje će omogućiti zaustavljanje invazije i kontrolisanu integraciju navedenih vrsta u šumskim i urbanim područjima. Polni dimorfizam pajasena i pajavca se može smatrati osnovom za kontrolisanu integraciju u ekosisteme u kojima se očekuje njihova dalja invazija.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XV Simpozijum o zaštiti bilja",
title = "Polni dimorfizam pajasena (Ailanthus altissima /Mill./ Swingle) i pajavca (Acer negundo L.) kao osnova za kontrolu invazivnosti u šumskim i urbanim područjima",
pages = "70-69",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2080"
}
Bobinac, M., Šijačić-Nikolić, M., Andrašev, S., Bauer Zivkovic, A.,& Šušić, N.. (2016). Polni dimorfizam pajasena (Ailanthus altissima /Mill./ Swingle) i pajavca (Acer negundo L.) kao osnova za kontrolu invazivnosti u šumskim i urbanim područjima. in XV Simpozijum o zaštiti bilja
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 69-70.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2080
Bobinac M, Šijačić-Nikolić M, Andrašev S, Bauer Zivkovic A, Šušić N. Polni dimorfizam pajasena (Ailanthus altissima /Mill./ Swingle) i pajavca (Acer negundo L.) kao osnova za kontrolu invazivnosti u šumskim i urbanim područjima. in XV Simpozijum o zaštiti bilja. 2016;:69-70.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2080 .
Bobinac, Martin, Šijačić-Nikolić, Mirjana, Andrašev, Siniša, Bauer Zivkovic, Andrijana, Šušić, Nikola, "Polni dimorfizam pajasena (Ailanthus altissima /Mill./ Swingle) i pajavca (Acer negundo L.) kao osnova za kontrolu invazivnosti u šumskim i urbanim područjima" in XV Simpozijum o zaštiti bilja (2016):69-70,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2080 .
