Zaštićena i nezaštićena stabla zapisi kao specifična prirodna dobra na području Srbije
Protected and unprotected trees ,,zapisi” as specific natural resources in Serbia
No Thumbnail
Authors
Šušić, Nikola
Marković, Marko
Kerkez Janković, Ivona
Bauer Zivkovic, Andrijana
Bobinac, Martin
Conference object (Published version)

Metadata
Show full item recordAbstract
Stabla ,,zapisiˮ su specifična prirodna dobra u srpskom narodu. Ulogu ,,zapisaˮ narod je najčešće
davao hrastovima, ali i drugim dugoveč nijim vrstama drveća. Obično su birana monumentalna stabla, sa
velikim dimenzijama i sa velikom starošću, koja predstavljaju posebne primerke svoje vrste. Kao takvi, ,,zapisiˮ
imaju znač ajan adaptivni potencijal i predstavljaju specifične objekte za očuvanje genetičkog i specijskog
diverziteta na području Srbije. U ovom radu su prikazane dendrološke i dendrometrijske karakteristike stabala
,,zapisaˮ, iz kategorije zaštićenih prirodnih dobara od strane Zavoda za zaštitu prirode na području Srbije i
nezaštićenih stabala ,,zapisaˮ sa područja Kraljeva i Jagodine. Na području Kraljeva i Jagodine izvršena je
dendrološka determinacija i dendrometrijski premer 14 stabala ,,zapisaˮ i to 13 stabala hrastova i jedno stablo
belog duda (Morus alba L.). U centralnoj Srbiji pod posebnom zaštitom i pažnjom Zavoda je 27 stabala-
,,zapisa''. Najveći broj zaš...tićenih stabala čine hrastovi i to: lužnjak (Quercus robur L.), cer (Quercus cerris L.),
sladun (Quercus frainetto Ten.) i kitnjak (Quercus petraea Liebl.), ali su u manjem broju zastupljene i druge
vrste drveća (Pyrus pyraster Borkh., Populus nigra L., Ulmus carpinifolia Gled. i Morus nigra L.). Minimalni
prsni prečnik zaštičenih stabala iznosi 0,41 m (divlja kruška), a maksimalni 2,6 m (crna topola). Minimalna
(12,0 m) i maksimalna (27,0 m) visina zaštićenih stabala evidentirana je kod lužnjaka. Minimalni (0,57 m) i
maksimalni (2,07 m) prsni prečnik nezaštićenih stabala evidentiran je kod cera, minimalna visina (14,3 m)
evidentirana je kod sladuna, a maksimalna (28,1 m) visina evidentirana je kod lužnjaka. Rezultati rada
ukazuju na to da se među nezaštićenim ,,zapisimaˮ nalaze stabla koja po karakteristikama imaju potencijal za
posebno zaštitu od strane Zavoda poput monumentalnog stabla cera prsnog preč nika 2,07 m i visine 26,7 m.
Stabla ,,zapisiˮ imaju višestruki značaj na području Srbije: kulturno – istorijski, genetički i biodiverzitetski i
treba nastaviti sa njihovim evidentiranjem i zaštitom.
Trees ,,zapisiˮ are specific natural resources in the Serbian nation. People most commonly gave the
role of ,,zapisiˮ to oaks and other long-lived tree species. They usually selected monumental very old trees, with
large dimensions, that represented specific specimens of its kind. These trees have a significant adaptive
potential and provide specific objects for the preservation of genetic and species diversity in Serbia. Therefore,
the aim of this study is to present the dendrological and dendrometric characteristics of trees ,,zapisiˮ from
category of protected natural resources by the Institute for Nature Conservation in Serbia and unprotected
,,zapisaˮ from Kraljevo and Jagodina. For dendrological determination and dendrometric measurement in the
area of Kraljevo and Jagodina 14 trees were selected (13 oak trees and one white mulberry tree Morus alba L.).
In central Serbia under special protection are 27 ,,zapisiˮ. The largest number of these trees are oaks: Quercus
robur ...L., Quercus cerris L., Quercus frainetto Ten. and Quercus petraea Liebl. Also, there are other less present
as Pyrus pyraster Borkh., Populus nigra L., Ulmus carpinifolia Gled. and Morus nigra L. The minimum DBH of
protected tree is 0.41 m (Pyrus pyraster L., Burgsd), maximum is 2.6 m (Populus nigra L.), minimum (12.0 m)
and maximum (27.0 m) height is recorded for Quercus robur L. Minimum (0.57 m) and maximum (2.07 m) DBH
of unprotected trees was recorded in Turkey oak, the minimum height (14.3 m) was recorded in the Hungarian
103oak and the maximum (28.1 m) height was recorded in the pedunculate oak. The results show that among
unprotected trees ,,zapisiˮ are trees which by measured characteristics have the potential to be protected by
the Institute. Trees ,,zapisiˮ have multiple significance in Serbia as cultural, historical, genetic and biodiversity
natural resources and it should be continued with their registration and protection.
Keywords:
stabla zapisi / zaštićena prirodna dobra / Srbija / Kraljevo / Jagodina / tree ,,zapis” / protected natural resources / SerbiaSource:
International Student Environmental Conference FISEC, 2016, 103-110Publisher:
- Udruženje zaštite životne sredine RIO
- Green Link
- Studentska asocijacija šumarskog fakulteta
- Organizacija srpskih studenata u inostranstvu
Collections
Institution/Community
Institut za multidisciplinarna istraživanjaTY - CONF AU - Šušić, Nikola AU - Marković, Marko AU - Kerkez Janković, Ivona AU - Bauer Zivkovic, Andrijana AU - Bobinac, Martin PY - 2016 UR - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/2059 AB - Stabla ,,zapisiˮ su specifična prirodna dobra u srpskom narodu. Ulogu ,,zapisaˮ narod je najčešće davao hrastovima, ali i drugim dugoveč nijim vrstama drveća. Obično su birana monumentalna stabla, sa velikim dimenzijama i sa velikom starošću, koja predstavljaju posebne primerke svoje vrste. Kao takvi, ,,zapisiˮ imaju znač ajan adaptivni potencijal i predstavljaju specifične objekte za očuvanje genetičkog i specijskog diverziteta na području Srbije. U ovom radu su prikazane dendrološke i dendrometrijske karakteristike stabala ,,zapisaˮ, iz kategorije zaštićenih prirodnih dobara od strane Zavoda za zaštitu prirode na području Srbije i nezaštićenih stabala ,,zapisaˮ sa područja Kraljeva i Jagodine. Na području Kraljeva i Jagodine izvršena je dendrološka determinacija i dendrometrijski premer 14 stabala ,,zapisaˮ i to 13 stabala hrastova i jedno stablo belog duda (Morus alba L.). U centralnoj Srbiji pod posebnom zaštitom i pažnjom Zavoda je 27 stabala- ,,zapisa''. Najveći broj zaštićenih stabala čine hrastovi i to: lužnjak (Quercus robur L.), cer (Quercus cerris L.), sladun (Quercus frainetto Ten.) i kitnjak (Quercus petraea Liebl.), ali su u manjem broju zastupljene i druge vrste drveća (Pyrus pyraster Borkh., Populus nigra L., Ulmus carpinifolia Gled. i Morus nigra L.). Minimalni prsni prečnik zaštičenih stabala iznosi 0,41 m (divlja kruška), a maksimalni 2,6 m (crna topola). Minimalna (12,0 m) i maksimalna (27,0 m) visina zaštićenih stabala evidentirana je kod lužnjaka. Minimalni (0,57 m) i maksimalni (2,07 m) prsni prečnik nezaštićenih stabala evidentiran je kod cera, minimalna visina (14,3 m) evidentirana je kod sladuna, a maksimalna (28,1 m) visina evidentirana je kod lužnjaka. Rezultati rada ukazuju na to da se među nezaštićenim ,,zapisimaˮ nalaze stabla koja po karakteristikama imaju potencijal za posebno zaštitu od strane Zavoda poput monumentalnog stabla cera prsnog preč nika 2,07 m i visine 26,7 m. Stabla ,,zapisiˮ imaju višestruki značaj na području Srbije: kulturno – istorijski, genetički i biodiverzitetski i treba nastaviti sa njihovim evidentiranjem i zaštitom. AB - Trees ,,zapisiˮ are specific natural resources in the Serbian nation. People most commonly gave the role of ,,zapisiˮ to oaks and other long-lived tree species. They usually selected monumental very old trees, with large dimensions, that represented specific specimens of its kind. These trees have a significant adaptive potential and provide specific objects for the preservation of genetic and species diversity in Serbia. Therefore, the aim of this study is to present the dendrological and dendrometric characteristics of trees ,,zapisiˮ from category of protected natural resources by the Institute for Nature Conservation in Serbia and unprotected ,,zapisaˮ from Kraljevo and Jagodina. For dendrological determination and dendrometric measurement in the area of Kraljevo and Jagodina 14 trees were selected (13 oak trees and one white mulberry tree Morus alba L.). In central Serbia under special protection are 27 ,,zapisiˮ. The largest number of these trees are oaks: Quercus robur L., Quercus cerris L., Quercus frainetto Ten. and Quercus petraea Liebl. Also, there are other less present as Pyrus pyraster Borkh., Populus nigra L., Ulmus carpinifolia Gled. and Morus nigra L. The minimum DBH of protected tree is 0.41 m (Pyrus pyraster L., Burgsd), maximum is 2.6 m (Populus nigra L.), minimum (12.0 m) and maximum (27.0 m) height is recorded for Quercus robur L. Minimum (0.57 m) and maximum (2.07 m) DBH of unprotected trees was recorded in Turkey oak, the minimum height (14.3 m) was recorded in the Hungarian 103oak and the maximum (28.1 m) height was recorded in the pedunculate oak. The results show that among unprotected trees ,,zapisiˮ are trees which by measured characteristics have the potential to be protected by the Institute. Trees ,,zapisiˮ have multiple significance in Serbia as cultural, historical, genetic and biodiversity natural resources and it should be continued with their registration and protection. PB - Udruženje zaštite životne sredine RIO PB - Green Link PB - Studentska asocijacija šumarskog fakulteta PB - Organizacija srpskih studenata u inostranstvu C3 - International Student Environmental Conference FISEC T1 - Zaštićena i nezaštićena stabla zapisi kao specifična prirodna dobra na području Srbije T1 - Protected and unprotected trees ,,zapisi” as specific natural resources in Serbia EP - 110 SP - 103 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2059 ER -
@conference{ author = "Šušić, Nikola and Marković, Marko and Kerkez Janković, Ivona and Bauer Zivkovic, Andrijana and Bobinac, Martin", year = "2016", abstract = "Stabla ,,zapisiˮ su specifična prirodna dobra u srpskom narodu. Ulogu ,,zapisaˮ narod je najčešće davao hrastovima, ali i drugim dugoveč nijim vrstama drveća. Obično su birana monumentalna stabla, sa velikim dimenzijama i sa velikom starošću, koja predstavljaju posebne primerke svoje vrste. Kao takvi, ,,zapisiˮ imaju znač ajan adaptivni potencijal i predstavljaju specifične objekte za očuvanje genetičkog i specijskog diverziteta na području Srbije. U ovom radu su prikazane dendrološke i dendrometrijske karakteristike stabala ,,zapisaˮ, iz kategorije zaštićenih prirodnih dobara od strane Zavoda za zaštitu prirode na području Srbije i nezaštićenih stabala ,,zapisaˮ sa područja Kraljeva i Jagodine. Na području Kraljeva i Jagodine izvršena je dendrološka determinacija i dendrometrijski premer 14 stabala ,,zapisaˮ i to 13 stabala hrastova i jedno stablo belog duda (Morus alba L.). U centralnoj Srbiji pod posebnom zaštitom i pažnjom Zavoda je 27 stabala- ,,zapisa''. Najveći broj zaštićenih stabala čine hrastovi i to: lužnjak (Quercus robur L.), cer (Quercus cerris L.), sladun (Quercus frainetto Ten.) i kitnjak (Quercus petraea Liebl.), ali su u manjem broju zastupljene i druge vrste drveća (Pyrus pyraster Borkh., Populus nigra L., Ulmus carpinifolia Gled. i Morus nigra L.). Minimalni prsni prečnik zaštičenih stabala iznosi 0,41 m (divlja kruška), a maksimalni 2,6 m (crna topola). Minimalna (12,0 m) i maksimalna (27,0 m) visina zaštićenih stabala evidentirana je kod lužnjaka. Minimalni (0,57 m) i maksimalni (2,07 m) prsni prečnik nezaštićenih stabala evidentiran je kod cera, minimalna visina (14,3 m) evidentirana je kod sladuna, a maksimalna (28,1 m) visina evidentirana je kod lužnjaka. Rezultati rada ukazuju na to da se među nezaštićenim ,,zapisimaˮ nalaze stabla koja po karakteristikama imaju potencijal za posebno zaštitu od strane Zavoda poput monumentalnog stabla cera prsnog preč nika 2,07 m i visine 26,7 m. Stabla ,,zapisiˮ imaju višestruki značaj na području Srbije: kulturno – istorijski, genetički i biodiverzitetski i treba nastaviti sa njihovim evidentiranjem i zaštitom., Trees ,,zapisiˮ are specific natural resources in the Serbian nation. People most commonly gave the role of ,,zapisiˮ to oaks and other long-lived tree species. They usually selected monumental very old trees, with large dimensions, that represented specific specimens of its kind. These trees have a significant adaptive potential and provide specific objects for the preservation of genetic and species diversity in Serbia. Therefore, the aim of this study is to present the dendrological and dendrometric characteristics of trees ,,zapisiˮ from category of protected natural resources by the Institute for Nature Conservation in Serbia and unprotected ,,zapisaˮ from Kraljevo and Jagodina. For dendrological determination and dendrometric measurement in the area of Kraljevo and Jagodina 14 trees were selected (13 oak trees and one white mulberry tree Morus alba L.). In central Serbia under special protection are 27 ,,zapisiˮ. The largest number of these trees are oaks: Quercus robur L., Quercus cerris L., Quercus frainetto Ten. and Quercus petraea Liebl. Also, there are other less present as Pyrus pyraster Borkh., Populus nigra L., Ulmus carpinifolia Gled. and Morus nigra L. The minimum DBH of protected tree is 0.41 m (Pyrus pyraster L., Burgsd), maximum is 2.6 m (Populus nigra L.), minimum (12.0 m) and maximum (27.0 m) height is recorded for Quercus robur L. Minimum (0.57 m) and maximum (2.07 m) DBH of unprotected trees was recorded in Turkey oak, the minimum height (14.3 m) was recorded in the Hungarian 103oak and the maximum (28.1 m) height was recorded in the pedunculate oak. The results show that among unprotected trees ,,zapisiˮ are trees which by measured characteristics have the potential to be protected by the Institute. Trees ,,zapisiˮ have multiple significance in Serbia as cultural, historical, genetic and biodiversity natural resources and it should be continued with their registration and protection.", publisher = "Udruženje zaštite životne sredine RIO, Green Link, Studentska asocijacija šumarskog fakulteta, Organizacija srpskih studenata u inostranstvu", journal = "International Student Environmental Conference FISEC", title = "Zaštićena i nezaštićena stabla zapisi kao specifična prirodna dobra na području Srbije, Protected and unprotected trees ,,zapisi” as specific natural resources in Serbia", pages = "110-103", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2059" }
Šušić, N., Marković, M., Kerkez Janković, I., Bauer Zivkovic, A.,& Bobinac, M.. (2016). Zaštićena i nezaštićena stabla zapisi kao specifična prirodna dobra na području Srbije. in International Student Environmental Conference FISEC Udruženje zaštite životne sredine RIO., 103-110. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2059
Šušić N, Marković M, Kerkez Janković I, Bauer Zivkovic A, Bobinac M. Zaštićena i nezaštićena stabla zapisi kao specifična prirodna dobra na području Srbije. in International Student Environmental Conference FISEC. 2016;:103-110. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2059 .
Šušić, Nikola, Marković, Marko, Kerkez Janković, Ivona, Bauer Zivkovic, Andrijana, Bobinac, Martin, "Zaštićena i nezaštićena stabla zapisi kao specifična prirodna dobra na području Srbije" in International Student Environmental Conference FISEC (2016):103-110, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2059 .