RIMSI - Repository of Institute for Multidisciplinary Research
University of Belgrade - Institute for Multidisciplinary Research
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   RIMSI
  • Institut za multidisciplinarna istraživanja
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
  • View Item
  •   RIMSI
  • Institut za multidisciplinarna istraživanja
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI

Authorized Users Only
2021
Authors
Popović, Tatjana
Jelušić, Aleksandra
Milovanović, Predrag
Marković, Sanja
Blagojević, Milan
Iličić, Renata
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Xanthomonas arboricola pv. pruni (Xap), prouzrokovač bakteriozne pegavosti listova i plodova, rak-rana i sušenja grana koštičavih voćnih vrsta, široko je rasprostranjena fitopatogena bakterija u svetu. Zbog šteta koje izaziva svrstana je u regulisane nekarantinske organizme u Evropi (EU_2019_2072_AnnexIV_RNQP), dok se u Srbiji nalazi na Listi IA deo I (Službeni glasnik 57/15). Parazitira vrste iz roda Prunus, a glavni domaćini od ekonomskog značaja su P. persica (breskva), P. persica var. nucipersica (nektarina), P. domestica (šljiva), P. armeniaca (kajsija) i P. dulcis (badem). U Srbiji je prvi put eksperimentalno potvrđena na području Fruške Gore i to na listovima breskve (Irig) tokom 2019. godine, a nakon toga 2020. na listovima i plodovima kajsije (Bešenovo). U ranijem periodu prisustvo Xap je potvrđeno u gotovo svim državama sa kojima se Srbija graniči. Cilj ovog rada je da se utvrdi genetički haplotip sojeva Xap izolovanih u Srbiji i uporedi sa populacijama ov...e vrste poreklom sa različitih kontinenata i biljnih domaćina. U radu je korišćeno 20 sojeva bakterije, 10 poreklom sa lista breskve izolovanih 2019. i 10 poreklom sa ploda kajsije izolovanih 2020. godine. Metoda lančane reakcije polimeraze (PCR) je korišćena za amplifikaciju dnaK, fyuA, gyrB i rpoD konzervisanih gena. Sekvenciranjem PCR produkata dobijene su parcijalne sekvence gena. Konkatamerna sekvenca (2558 nt) napravljena je spajanjem sekvenci 4 korišćena gena i korišćena za pravljenje haplotipske mreže (TCS algoritam implementiran u PopART v 1.7 programu) zajedno sa sojevima deponovanim u NCBI bazi podataka (17 sojeva Xap poreklom iz SAD, Novog Zelanda, Argentine, Australije, Brazila, Urugvaja, Južne Koreje, Francuske, Italije i Španije). Prema dobijenim rezultatima svi Xap sojevi poreklom iz Srbije (20) genetički su homogeni. Svi korišćeni Xap sojevi (37) razvrstani su u dva haplotipa; Xap sojevi poreklom iz Srbije kao i sojevi iz SAD, Italije, Francuske, Španije Australije i Brazila pripadaju Haplotipu I, dok sojevi poreklom iz Novog Zelanda, Argentine, Urugvaja i Južne Koreje pripadaju Haplotipu II. Rezultati ukazuju na postojanje dve genitički različite populacije ove fitopatogene bakterije. Takođe može se istaći da nije utvrđena korelacija u srodnosti i poreklu kao i distribuciji Xap, obzirom da mesto izolacije i domaćin sa koga su sojevi izolovani nisu uticali na utvrđeni genotip bakterije.

Keywords:
identifikacija / haplotipovi / karantinski organizam
Source:
XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova, 2021, 44-
Publisher:
  • Društvo za zaštitu bilja Srbije
Funding / projects:
  • Ministry of Education, Science and Technological Development, Republic of Serbia, Grant no. 200010 (Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade) (RS-200010)
  • Ministry of Education, Science and Technological Development, Republic of Serbia, Grant no. 200053 (University of Belgrade, Institute for Multidisciplinary Research) (RS-200053)
  • Ministry of Education, Science and Technological Development, Republic of Serbia, Grant no. 200117 (University of Novi Sad, Faculty of Agriculture) (RS-200117)

ISBN: 978-86-83017-38-6

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957
URI
http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1957
Collections
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
Institution/Community
Institut za multidisciplinarna istraživanja
TY  - CONF
AU  - Popović, Tatjana
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Milovanović, Predrag
AU  - Marković, Sanja
AU  - Blagojević, Milan
AU  - Iličić, Renata
PY  - 2021
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1957
AB  - Xanthomonas arboricola pv. pruni (Xap), prouzrokovač bakteriozne pegavosti listova i 
plodova, rak-rana i sušenja grana koštičavih voćnih vrsta, široko je rasprostranjena 
fitopatogena bakterija u svetu. Zbog šteta koje izaziva svrstana je u regulisane nekarantinske 
organizme u Evropi (EU_2019_2072_AnnexIV_RNQP), dok se u Srbiji nalazi na Listi IA deo I 
(Službeni glasnik 57/15). Parazitira vrste iz roda Prunus, a glavni domaćini od ekonomskog 
značaja su P. persica (breskva), P. persica var. nucipersica (nektarina), P. domestica (šljiva), P. 
armeniaca (kajsija) i P. dulcis (badem). U Srbiji je prvi put eksperimentalno potvrđena na 
području Fruške Gore i to na listovima breskve (Irig) tokom 2019. godine, a nakon toga 2020. 
na listovima i plodovima kajsije (Bešenovo). U ranijem periodu prisustvo Xap je potvrđeno u 
gotovo svim državama sa kojima se Srbija graniči. Cilj ovog rada je da se utvrdi genetički 
haplotip sojeva Xap izolovanih u Srbiji i uporedi sa populacijama ove vrste poreklom sa 
različitih kontinenata i biljnih domaćina. 
U radu je korišćeno 20 sojeva bakterije, 10 poreklom sa lista breskve izolovanih 2019. i 
10 poreklom sa ploda kajsije izolovanih 2020. godine. Metoda lančane reakcije polimeraze
(PCR) je korišćena za amplifikaciju dnaK, fyuA, gyrB i rpoD konzervisanih gena. 
Sekvenciranjem PCR produkata dobijene su parcijalne sekvence gena. Konkatamerna 
sekvenca (2558 nt) napravljena je spajanjem sekvenci 4 korišćena gena i korišćena za 
pravljenje haplotipske mreže (TCS algoritam implementiran u PopART v 1.7 programu) 
zajedno sa sojevima deponovanim u NCBI bazi podataka (17 sojeva Xap poreklom iz SAD, 
Novog Zelanda, Argentine, Australije, Brazila, Urugvaja, Južne Koreje, Francuske, Italije i 
Španije). 
Prema dobijenim rezultatima svi Xap sojevi poreklom iz Srbije (20) genetički su 
homogeni. Svi korišćeni Xap sojevi (37) razvrstani su u dva haplotipa; Xap sojevi poreklom iz 
Srbije kao i sojevi iz SAD, Italije, Francuske, Španije Australije i Brazila pripadaju Haplotipu I, 
dok sojevi poreklom iz Novog Zelanda, Argentine, Urugvaja i Južne Koreje pripadaju Haplotipu 
II. Rezultati ukazuju na postojanje dve genitički različite populacije ove fitopatogene bakterije. 
Takođe može se istaći da nije utvrđena korelacija u srodnosti i poreklu kao i distribuciji Xap, 
obzirom da mesto izolacije i domaćin sa koga su sojevi izolovani nisu uticali na utvrđeni 
genotip bakterije.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova
T1  - DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA  BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI
SP  - 44
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957
ER  - 
@conference{
author = "Popović, Tatjana and Jelušić, Aleksandra and Milovanović, Predrag and Marković, Sanja and Blagojević, Milan and Iličić, Renata",
year = "2021",
abstract = "Xanthomonas arboricola pv. pruni (Xap), prouzrokovač bakteriozne pegavosti listova i 
plodova, rak-rana i sušenja grana koštičavih voćnih vrsta, široko je rasprostranjena 
fitopatogena bakterija u svetu. Zbog šteta koje izaziva svrstana je u regulisane nekarantinske 
organizme u Evropi (EU_2019_2072_AnnexIV_RNQP), dok se u Srbiji nalazi na Listi IA deo I 
(Službeni glasnik 57/15). Parazitira vrste iz roda Prunus, a glavni domaćini od ekonomskog 
značaja su P. persica (breskva), P. persica var. nucipersica (nektarina), P. domestica (šljiva), P. 
armeniaca (kajsija) i P. dulcis (badem). U Srbiji je prvi put eksperimentalno potvrđena na 
području Fruške Gore i to na listovima breskve (Irig) tokom 2019. godine, a nakon toga 2020. 
na listovima i plodovima kajsije (Bešenovo). U ranijem periodu prisustvo Xap je potvrđeno u 
gotovo svim državama sa kojima se Srbija graniči. Cilj ovog rada je da se utvrdi genetički 
haplotip sojeva Xap izolovanih u Srbiji i uporedi sa populacijama ove vrste poreklom sa 
različitih kontinenata i biljnih domaćina. 
U radu je korišćeno 20 sojeva bakterije, 10 poreklom sa lista breskve izolovanih 2019. i 
10 poreklom sa ploda kajsije izolovanih 2020. godine. Metoda lančane reakcije polimeraze
(PCR) je korišćena za amplifikaciju dnaK, fyuA, gyrB i rpoD konzervisanih gena. 
Sekvenciranjem PCR produkata dobijene su parcijalne sekvence gena. Konkatamerna 
sekvenca (2558 nt) napravljena je spajanjem sekvenci 4 korišćena gena i korišćena za 
pravljenje haplotipske mreže (TCS algoritam implementiran u PopART v 1.7 programu) 
zajedno sa sojevima deponovanim u NCBI bazi podataka (17 sojeva Xap poreklom iz SAD, 
Novog Zelanda, Argentine, Australije, Brazila, Urugvaja, Južne Koreje, Francuske, Italije i 
Španije). 
Prema dobijenim rezultatima svi Xap sojevi poreklom iz Srbije (20) genetički su 
homogeni. Svi korišćeni Xap sojevi (37) razvrstani su u dva haplotipa; Xap sojevi poreklom iz 
Srbije kao i sojevi iz SAD, Italije, Francuske, Španije Australije i Brazila pripadaju Haplotipu I, 
dok sojevi poreklom iz Novog Zelanda, Argentine, Urugvaja i Južne Koreje pripadaju Haplotipu 
II. Rezultati ukazuju na postojanje dve genitički različite populacije ove fitopatogene bakterije. 
Takođe može se istaći da nije utvrđena korelacija u srodnosti i poreklu kao i distribuciji Xap, 
obzirom da mesto izolacije i domaćin sa koga su sojevi izolovani nisu uticali na utvrđeni 
genotip bakterije.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova",
title = "DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA  BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI",
pages = "44",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957"
}
Popović, T., Jelušić, A., Milovanović, P., Marković, S., Blagojević, M.,& Iličić, R.. (2021). DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA  BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI. in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957
Popović T, Jelušić A, Milovanović P, Marković S, Blagojević M, Iličić R. DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA  BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI. in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova. 2021;:44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957 .
Popović, Tatjana, Jelušić, Aleksandra, Milovanović, Predrag, Marković, Sanja, Blagojević, Milan, Iličić, Renata, "DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA  BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI" in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova (2021):44,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RIMSI | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RIMSI | Send Feedback

OpenAIRERCUB