RIMSI - Репозиторијум Института за мултидисциплинарна истраживања
Универзитет у Београду - Института за мултидисциплинарна истраживања
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • Српски (ћирилица) 
    • Енглески
    • Српски (ћирилица)
    • Српски (латиница)
  • Пријава
Преглед записа 
  •   RIMSI
  • Institut za multidisciplinarna istraživanja
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
  • Преглед записа
  •   RIMSI
  • Institut za multidisciplinarna istraživanja
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
  • Преглед записа
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI

Само за регистроване кориснике
2022
Аутори
Popović Milovanović, Tatjana
Iličić, Renata
Zečević, Katarina
Trkulja, Nenad
Marković, Sanja
Jelušić, Aleksandra
Milovanović, Predrag
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документу
Апстракт
Fitopatogena bakterija Acidovorax citrulli, prouzrokovač bakteriozne mrljavosti plodova lubenice prvi put je detektovana u Srbiji 2014. godine u Bačkoj i Sremu. Zbog ekonomskog značaja u regionu Evropske unije je svrstana na A1 listu karantinskih organizama (Evropska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja), a u Srbiji na Listu IA deo I (Službeni glasnik 57/15). Distribucija zaraženog semena predstavlja najvažniji izvor inokuluma A. citrulli, pa se kontrola patogena prvenstveno bazira na testiranje zdravstvenog stanja semena. Osim ove mere preporučuje se i uklanjanje potencijalnih domaćina ove bakterije u polju (samoniklih i korovskih vrsta Cucurbitacae), uvođenje plodoreda, kao i hemijska zaštita fungicidima na bazi bakra. Međutim, iako se u Srbiji redovno sprovode mere eradikacije na lokalitetima gde je utvrđeno prisustvo A. citrulli, kao i redovna kontrola semena iz uvoza i program mera za zaštitu zdravlja bilja, simptomi bolesti se u pojedinim lokalitetima ... i dalje javljaju. Stoga, cilj ovog rada je praćenje, izolacija i identifikacija A. citrulli na plodovima lubenice sa simptomima bakteriozne mrljavosti u dvogodišnjem periodu (2021-2022. godina). Tokom 2021. na lokalitetu Ašanja i 2022. godine na lokalitetu Hrtkovci beleženi su simptomi bakteriozne mrljavosti lubenice. Izolacija prouzrokovača je vršena na hranljivu podlogu obogaćenu 5% saharozom. Brojne bakterijske kolonije, među kojima su dominirale sitne, beličaste, okrugle, sjajne i ispupčene kolonije formirale su se nakon tri dana inkubacije. Za rad je odabrano 10 izolata po godini/lokalitetu, a kao uporedni sojevi poslužili su A. citrulli dobijeni 2014. (lokalitet Čelarevo) i 2018. (lokalitet Šabac). Patogenost je dokazana na plodovima lubenice, pojavom tamno-zelenih, vlažnih pega 3-5 dana nakon injektiranja bakterijske suspenzije u mezokarp. Metodom lančane reakcije polimeraze (PCR) korišćenjem A. citrulli specifičnog para prajmera BX-L1/BX-S-R2 amplifikovani su fragmenti veličine 279 bp kod svih ispitivanih i uporenih izolata. Na osnovu profila generisanih umnožavanjem ponavljajućih sekvenci DNK (rep-PCR) prajmerom za (GTG)5-PCR i nasumičnom amplifikacijom polimorfne DNK (RAPD-PCR) prajmerom za M13-PCR, dokazana je genetička heterogenost, odnosno izdvajanje izolata dobijenih takom 2021. (I grupa) i 2022. (II grupa) godine u dve grupe, dok su uporedni izolati iz 2014. i 2018. god. svrstani u grupu III. Nasuprot tome, BOX-PCR je ukazao na homogenost izolata bez obzira na godinu izolacije. Dalja ispitivanja će biti usmerena na genotipizaciju sekvenci više genskih lokusa, kako bi se utvrdio potencijalni diverzitet novih izolata A. citrulli, i eventualno putevi introdukcije i širenja ovog patogena u Srbiji.

Кључне речи:
bakteriozna mrljavost plodova lubenice / karantinski organizam / rep-PCR
Извор:
XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova, 2022, 41-
Издавач:
  • DRUŠTVO ZA ZAŠTITU BILJA SRBIJE
Финансирање / пројекти:
  • Министарство просвете, науке и технолошког развоја Републике Србије, Уговор бр. 200010 (Институт за заштиту биља и животну средину, Београд) (RS-200010)
  • Министарство просвете, науке и технолошког развоја Републике Србије, Уговор бр. 200117 (Универзитет у Новом Саду, Пољопривредни факултет) (RS-200117)
  • Министарство просвете, науке и технолошког развоја Републике Србије, Уговор бр. 200116 (Универзитет у Београду, Пољопривредни факултет) (RS-200116)
  • Министарство просвете, науке и технолошког развоја Републике Србије, Уговор бр. 200053 (Универзитет у Београду, Институт за мултидисциплинарна истраживања) (RS-200053)

ISBN: 978-86-83017-40-9

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948
URI
http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1948
Колекције
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
Институција/група
Institut za multidisciplinarna istraživanja
TY  - CONF
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Iličić, Renata
AU  - Zečević, Katarina
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Marković, Sanja
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Milovanović, Predrag
PY  - 2022
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1948
AB  - Fitopatogena bakterija Acidovorax citrulli, prouzrokovač bakteriozne mrljavosti 
plodova lubenice prvi put je detektovana u Srbiji 2014. godine u Bačkoj i Sremu. Zbog 
ekonomskog značaja u regionu Evropske unije je svrstana na A1 listu karantinskih 
organizama (Evropska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja), a u Srbiji na Listu IA deo I 
(Službeni glasnik 57/15). Distribucija zaraženog semena predstavlja najvažniji izvor 
inokuluma A. citrulli, pa se kontrola patogena prvenstveno bazira na testiranje zdravstvenog 
stanja semena. Osim ove mere preporučuje se i uklanjanje potencijalnih domaćina ove 
bakterije u polju (samoniklih i korovskih vrsta Cucurbitacae), uvođenje plodoreda, kao i 
hemijska zaštita fungicidima na bazi bakra. Međutim, iako se u Srbiji redovno sprovode mere 
eradikacije na lokalitetima gde je utvrđeno prisustvo A. citrulli, kao i redovna kontrola semena 
iz uvoza i program mera za zaštitu zdravlja bilja, simptomi bolesti se u pojedinim lokalitetima 
i dalje javljaju. Stoga, cilj ovog rada je praćenje, izolacija i identifikacija A. citrulli na plodovima 
lubenice sa simptomima bakteriozne mrljavosti u dvogodišnjem periodu (2021-2022. 
godina). 
Tokom 2021. na lokalitetu Ašanja i 2022. godine na lokalitetu Hrtkovci beleženi su 
simptomi bakteriozne mrljavosti lubenice. Izolacija prouzrokovača je vršena na hranljivu 
podlogu obogaćenu 5% saharozom. Brojne bakterijske kolonije, među kojima su dominirale 
sitne, beličaste, okrugle, sjajne i ispupčene kolonije formirale su se nakon tri dana inkubacije. 
Za rad je odabrano 10 izolata po godini/lokalitetu, a kao uporedni sojevi poslužili su A. citrulli 
dobijeni 2014. (lokalitet Čelarevo) i 2018. (lokalitet Šabac). Patogenost je dokazana na 
plodovima lubenice, pojavom tamno-zelenih, vlažnih pega 3-5 dana nakon injektiranja 
bakterijske suspenzije u mezokarp. Metodom lančane reakcije polimeraze (PCR) korišćenjem 
A. citrulli specifičnog para prajmera BX-L1/BX-S-R2 amplifikovani su fragmenti veličine 279 
bp kod svih ispitivanih i uporenih izolata. Na osnovu profila generisanih umnožavanjem 
ponavljajućih sekvenci DNK (rep-PCR) prajmerom za (GTG)5-PCR i nasumičnom 
amplifikacijom polimorfne DNK (RAPD-PCR) prajmerom za M13-PCR, dokazana je genetička 
heterogenost, odnosno izdvajanje izolata dobijenih takom 2021. (I grupa) i 2022. (II grupa) 
godine u dve grupe, dok su uporedni izolati iz 2014. i 2018. god. svrstani u grupu III. Nasuprot 
tome, BOX-PCR je ukazao na homogenost izolata bez obzira na godinu izolacije. Dalja 
ispitivanja će biti usmerena na genotipizaciju sekvenci više genskih lokusa, kako bi se utvrdio 
potencijalni diverzitet novih izolata A. citrulli, i eventualno putevi introdukcije i širenja ovog 
patogena u Srbiji.
PB  - DRUŠTVO ZA ZAŠTITU BILJA SRBIJE
C3  - XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova
T1  - ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI
SP  - 41
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948
ER  - 
@conference{
author = "Popović Milovanović, Tatjana and Iličić, Renata and Zečević, Katarina and Trkulja, Nenad and Marković, Sanja and Jelušić, Aleksandra and Milovanović, Predrag",
year = "2022",
abstract = "Fitopatogena bakterija Acidovorax citrulli, prouzrokovač bakteriozne mrljavosti 
plodova lubenice prvi put je detektovana u Srbiji 2014. godine u Bačkoj i Sremu. Zbog 
ekonomskog značaja u regionu Evropske unije je svrstana na A1 listu karantinskih 
organizama (Evropska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja), a u Srbiji na Listu IA deo I 
(Službeni glasnik 57/15). Distribucija zaraženog semena predstavlja najvažniji izvor 
inokuluma A. citrulli, pa se kontrola patogena prvenstveno bazira na testiranje zdravstvenog 
stanja semena. Osim ove mere preporučuje se i uklanjanje potencijalnih domaćina ove 
bakterije u polju (samoniklih i korovskih vrsta Cucurbitacae), uvođenje plodoreda, kao i 
hemijska zaštita fungicidima na bazi bakra. Međutim, iako se u Srbiji redovno sprovode mere 
eradikacije na lokalitetima gde je utvrđeno prisustvo A. citrulli, kao i redovna kontrola semena 
iz uvoza i program mera za zaštitu zdravlja bilja, simptomi bolesti se u pojedinim lokalitetima 
i dalje javljaju. Stoga, cilj ovog rada je praćenje, izolacija i identifikacija A. citrulli na plodovima 
lubenice sa simptomima bakteriozne mrljavosti u dvogodišnjem periodu (2021-2022. 
godina). 
Tokom 2021. na lokalitetu Ašanja i 2022. godine na lokalitetu Hrtkovci beleženi su 
simptomi bakteriozne mrljavosti lubenice. Izolacija prouzrokovača je vršena na hranljivu 
podlogu obogaćenu 5% saharozom. Brojne bakterijske kolonije, među kojima su dominirale 
sitne, beličaste, okrugle, sjajne i ispupčene kolonije formirale su se nakon tri dana inkubacije. 
Za rad je odabrano 10 izolata po godini/lokalitetu, a kao uporedni sojevi poslužili su A. citrulli 
dobijeni 2014. (lokalitet Čelarevo) i 2018. (lokalitet Šabac). Patogenost je dokazana na 
plodovima lubenice, pojavom tamno-zelenih, vlažnih pega 3-5 dana nakon injektiranja 
bakterijske suspenzije u mezokarp. Metodom lančane reakcije polimeraze (PCR) korišćenjem 
A. citrulli specifičnog para prajmera BX-L1/BX-S-R2 amplifikovani su fragmenti veličine 279 
bp kod svih ispitivanih i uporenih izolata. Na osnovu profila generisanih umnožavanjem 
ponavljajućih sekvenci DNK (rep-PCR) prajmerom za (GTG)5-PCR i nasumičnom 
amplifikacijom polimorfne DNK (RAPD-PCR) prajmerom za M13-PCR, dokazana je genetička 
heterogenost, odnosno izdvajanje izolata dobijenih takom 2021. (I grupa) i 2022. (II grupa) 
godine u dve grupe, dok su uporedni izolati iz 2014. i 2018. god. svrstani u grupu III. Nasuprot 
tome, BOX-PCR je ukazao na homogenost izolata bez obzira na godinu izolacije. Dalja 
ispitivanja će biti usmerena na genotipizaciju sekvenci više genskih lokusa, kako bi se utvrdio 
potencijalni diverzitet novih izolata A. citrulli, i eventualno putevi introdukcije i širenja ovog 
patogena u Srbiji.",
publisher = "DRUŠTVO ZA ZAŠTITU BILJA SRBIJE",
journal = "XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova",
title = "ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI",
pages = "41",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948"
}
Popović Milovanović, T., Iličić, R., Zečević, K., Trkulja, N., Marković, S., Jelušić, A.,& Milovanović, P.. (2022). ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI. in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova
DRUŠTVO ZA ZAŠTITU BILJA SRBIJE., 41.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948
Popović Milovanović T, Iličić R, Zečević K, Trkulja N, Marković S, Jelušić A, Milovanović P. ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI. in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova. 2022;:41.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948 .
Popović Milovanović, Tatjana, Iličić, Renata, Zečević, Katarina, Trkulja, Nenad, Marković, Sanja, Jelušić, Aleksandra, Milovanović, Predrag, "ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI" in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA  Zbornik rezimea radova (2022):41,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О репозиторијуму RIMSI | Пошаљите запажања

OpenAIRERCUB
 

 

Комплетан репозиторијумГрупеАуториНасловиТемеОва институцијаАуториНасловиТеме

Статистика

Преглед статистика

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О репозиторијуму RIMSI | Пошаљите запажања

OpenAIRERCUB