ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI
Authorized Users Only

2022
Authors
Popović Milovanović, TatjanaIličić, Renata
Zečević, Katarina
Trkulja, Nenad
Marković, Sanja

Jelušić, Aleksandra

Milovanović, Predrag
Conference object (Published version)

Metadata
Show full item recordAbstract
Fitopatogena bakterija Acidovorax citrulli, prouzrokovač bakteriozne mrljavosti
plodova lubenice prvi put je detektovana u Srbiji 2014. godine u Bačkoj i Sremu. Zbog
ekonomskog značaja u regionu Evropske unije je svrstana na A1 listu karantinskih
organizama (Evropska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja), a u Srbiji na Listu IA deo I
(Službeni glasnik 57/15). Distribucija zaraženog semena predstavlja najvažniji izvor
inokuluma A. citrulli, pa se kontrola patogena prvenstveno bazira na testiranje zdravstvenog
stanja semena. Osim ove mere preporučuje se i uklanjanje potencijalnih domaćina ove
bakterije u polju (samoniklih i korovskih vrsta Cucurbitacae), uvođenje plodoreda, kao i
hemijska zaštita fungicidima na bazi bakra. Međutim, iako se u Srbiji redovno sprovode mere
eradikacije na lokalitetima gde je utvrđeno prisustvo A. citrulli, kao i redovna kontrola semena
iz uvoza i program mera za zaštitu zdravlja bilja, simptomi bolesti se u pojedinim lokalitetima ...
i dalje javljaju. Stoga, cilj ovog rada je praćenje, izolacija i identifikacija A. citrulli na plodovima
lubenice sa simptomima bakteriozne mrljavosti u dvogodišnjem periodu (2021-2022.
godina).
Tokom 2021. na lokalitetu Ašanja i 2022. godine na lokalitetu Hrtkovci beleženi su
simptomi bakteriozne mrljavosti lubenice. Izolacija prouzrokovača je vršena na hranljivu
podlogu obogaćenu 5% saharozom. Brojne bakterijske kolonije, među kojima su dominirale
sitne, beličaste, okrugle, sjajne i ispupčene kolonije formirale su se nakon tri dana inkubacije.
Za rad je odabrano 10 izolata po godini/lokalitetu, a kao uporedni sojevi poslužili su A. citrulli
dobijeni 2014. (lokalitet Čelarevo) i 2018. (lokalitet Šabac). Patogenost je dokazana na
plodovima lubenice, pojavom tamno-zelenih, vlažnih pega 3-5 dana nakon injektiranja
bakterijske suspenzije u mezokarp. Metodom lančane reakcije polimeraze (PCR) korišćenjem
A. citrulli specifičnog para prajmera BX-L1/BX-S-R2 amplifikovani su fragmenti veličine 279
bp kod svih ispitivanih i uporenih izolata. Na osnovu profila generisanih umnožavanjem
ponavljajućih sekvenci DNK (rep-PCR) prajmerom za (GTG)5-PCR i nasumičnom
amplifikacijom polimorfne DNK (RAPD-PCR) prajmerom za M13-PCR, dokazana je genetička
heterogenost, odnosno izdvajanje izolata dobijenih takom 2021. (I grupa) i 2022. (II grupa)
godine u dve grupe, dok su uporedni izolati iz 2014. i 2018. god. svrstani u grupu III. Nasuprot
tome, BOX-PCR je ukazao na homogenost izolata bez obzira na godinu izolacije. Dalja
ispitivanja će biti usmerena na genotipizaciju sekvenci više genskih lokusa, kako bi se utvrdio
potencijalni diverzitet novih izolata A. citrulli, i eventualno putevi introdukcije i širenja ovog
patogena u Srbiji.
Keywords:
bakteriozna mrljavost plodova lubenice / karantinski organizam / rep-PCRSource:
XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova, 2022, 41-Publisher:
- DRUŠTVO ZA ZAŠTITU BILJA SRBIJE
Funding / projects:
- Ministry of Education, Science and Technological Development, Republic of Serbia, Grant no. 200010 (Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade) (RS-200010)
- Ministry of Education, Science and Technological Development, Republic of Serbia, Grant no. 200117 (University of Novi Sad, Faculty of Agriculture) (RS-200117)
- Ministry of Education, Science and Technological Development, Republic of Serbia, Grant no. 200116 (University of Belgrade, Faculty of Agriculture) (RS-200116)
- Ministry of Education, Science and Technological Development, Republic of Serbia, Grant no. 200053 (University of Belgrade, Institute for Multidisciplinary Research) (RS-200053)
Collections
Institution/Community
Institut za multidisciplinarna istraživanjaTY - CONF AU - Popović Milovanović, Tatjana AU - Iličić, Renata AU - Zečević, Katarina AU - Trkulja, Nenad AU - Marković, Sanja AU - Jelušić, Aleksandra AU - Milovanović, Predrag PY - 2022 UR - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1948 AB - Fitopatogena bakterija Acidovorax citrulli, prouzrokovač bakteriozne mrljavosti plodova lubenice prvi put je detektovana u Srbiji 2014. godine u Bačkoj i Sremu. Zbog ekonomskog značaja u regionu Evropske unije je svrstana na A1 listu karantinskih organizama (Evropska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja), a u Srbiji na Listu IA deo I (Službeni glasnik 57/15). Distribucija zaraženog semena predstavlja najvažniji izvor inokuluma A. citrulli, pa se kontrola patogena prvenstveno bazira na testiranje zdravstvenog stanja semena. Osim ove mere preporučuje se i uklanjanje potencijalnih domaćina ove bakterije u polju (samoniklih i korovskih vrsta Cucurbitacae), uvođenje plodoreda, kao i hemijska zaštita fungicidima na bazi bakra. Međutim, iako se u Srbiji redovno sprovode mere eradikacije na lokalitetima gde je utvrđeno prisustvo A. citrulli, kao i redovna kontrola semena iz uvoza i program mera za zaštitu zdravlja bilja, simptomi bolesti se u pojedinim lokalitetima i dalje javljaju. Stoga, cilj ovog rada je praćenje, izolacija i identifikacija A. citrulli na plodovima lubenice sa simptomima bakteriozne mrljavosti u dvogodišnjem periodu (2021-2022. godina). Tokom 2021. na lokalitetu Ašanja i 2022. godine na lokalitetu Hrtkovci beleženi su simptomi bakteriozne mrljavosti lubenice. Izolacija prouzrokovača je vršena na hranljivu podlogu obogaćenu 5% saharozom. Brojne bakterijske kolonije, među kojima su dominirale sitne, beličaste, okrugle, sjajne i ispupčene kolonije formirale su se nakon tri dana inkubacije. Za rad je odabrano 10 izolata po godini/lokalitetu, a kao uporedni sojevi poslužili su A. citrulli dobijeni 2014. (lokalitet Čelarevo) i 2018. (lokalitet Šabac). Patogenost je dokazana na plodovima lubenice, pojavom tamno-zelenih, vlažnih pega 3-5 dana nakon injektiranja bakterijske suspenzije u mezokarp. Metodom lančane reakcije polimeraze (PCR) korišćenjem A. citrulli specifičnog para prajmera BX-L1/BX-S-R2 amplifikovani su fragmenti veličine 279 bp kod svih ispitivanih i uporenih izolata. Na osnovu profila generisanih umnožavanjem ponavljajućih sekvenci DNK (rep-PCR) prajmerom za (GTG)5-PCR i nasumičnom amplifikacijom polimorfne DNK (RAPD-PCR) prajmerom za M13-PCR, dokazana je genetička heterogenost, odnosno izdvajanje izolata dobijenih takom 2021. (I grupa) i 2022. (II grupa) godine u dve grupe, dok su uporedni izolati iz 2014. i 2018. god. svrstani u grupu III. Nasuprot tome, BOX-PCR je ukazao na homogenost izolata bez obzira na godinu izolacije. Dalja ispitivanja će biti usmerena na genotipizaciju sekvenci više genskih lokusa, kako bi se utvrdio potencijalni diverzitet novih izolata A. citrulli, i eventualno putevi introdukcije i širenja ovog patogena u Srbiji. PB - DRUŠTVO ZA ZAŠTITU BILJA SRBIJE C3 - XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova T1 - ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI SP - 41 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948 ER -
@conference{ author = "Popović Milovanović, Tatjana and Iličić, Renata and Zečević, Katarina and Trkulja, Nenad and Marković, Sanja and Jelušić, Aleksandra and Milovanović, Predrag", year = "2022", abstract = "Fitopatogena bakterija Acidovorax citrulli, prouzrokovač bakteriozne mrljavosti plodova lubenice prvi put je detektovana u Srbiji 2014. godine u Bačkoj i Sremu. Zbog ekonomskog značaja u regionu Evropske unije je svrstana na A1 listu karantinskih organizama (Evropska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja), a u Srbiji na Listu IA deo I (Službeni glasnik 57/15). Distribucija zaraženog semena predstavlja najvažniji izvor inokuluma A. citrulli, pa se kontrola patogena prvenstveno bazira na testiranje zdravstvenog stanja semena. Osim ove mere preporučuje se i uklanjanje potencijalnih domaćina ove bakterije u polju (samoniklih i korovskih vrsta Cucurbitacae), uvođenje plodoreda, kao i hemijska zaštita fungicidima na bazi bakra. Međutim, iako se u Srbiji redovno sprovode mere eradikacije na lokalitetima gde je utvrđeno prisustvo A. citrulli, kao i redovna kontrola semena iz uvoza i program mera za zaštitu zdravlja bilja, simptomi bolesti se u pojedinim lokalitetima i dalje javljaju. Stoga, cilj ovog rada je praćenje, izolacija i identifikacija A. citrulli na plodovima lubenice sa simptomima bakteriozne mrljavosti u dvogodišnjem periodu (2021-2022. godina). Tokom 2021. na lokalitetu Ašanja i 2022. godine na lokalitetu Hrtkovci beleženi su simptomi bakteriozne mrljavosti lubenice. Izolacija prouzrokovača je vršena na hranljivu podlogu obogaćenu 5% saharozom. Brojne bakterijske kolonije, među kojima su dominirale sitne, beličaste, okrugle, sjajne i ispupčene kolonije formirale su se nakon tri dana inkubacije. Za rad je odabrano 10 izolata po godini/lokalitetu, a kao uporedni sojevi poslužili su A. citrulli dobijeni 2014. (lokalitet Čelarevo) i 2018. (lokalitet Šabac). Patogenost je dokazana na plodovima lubenice, pojavom tamno-zelenih, vlažnih pega 3-5 dana nakon injektiranja bakterijske suspenzije u mezokarp. Metodom lančane reakcije polimeraze (PCR) korišćenjem A. citrulli specifičnog para prajmera BX-L1/BX-S-R2 amplifikovani su fragmenti veličine 279 bp kod svih ispitivanih i uporenih izolata. Na osnovu profila generisanih umnožavanjem ponavljajućih sekvenci DNK (rep-PCR) prajmerom za (GTG)5-PCR i nasumičnom amplifikacijom polimorfne DNK (RAPD-PCR) prajmerom za M13-PCR, dokazana je genetička heterogenost, odnosno izdvajanje izolata dobijenih takom 2021. (I grupa) i 2022. (II grupa) godine u dve grupe, dok su uporedni izolati iz 2014. i 2018. god. svrstani u grupu III. Nasuprot tome, BOX-PCR je ukazao na homogenost izolata bez obzira na godinu izolacije. Dalja ispitivanja će biti usmerena na genotipizaciju sekvenci više genskih lokusa, kako bi se utvrdio potencijalni diverzitet novih izolata A. citrulli, i eventualno putevi introdukcije i širenja ovog patogena u Srbiji.", publisher = "DRUŠTVO ZA ZAŠTITU BILJA SRBIJE", journal = "XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova", title = "ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI", pages = "41", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948" }
Popović Milovanović, T., Iličić, R., Zečević, K., Trkulja, N., Marković, S., Jelušić, A.,& Milovanović, P.. (2022). ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI. in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova DRUŠTVO ZA ZAŠTITU BILJA SRBIJE., 41. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948
Popović Milovanović T, Iličić R, Zečević K, Trkulja N, Marković S, Jelušić A, Milovanović P. ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI. in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova. 2022;:41. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948 .
Popović Milovanović, Tatjana, Iličić, Renata, Zečević, Katarina, Trkulja, Nenad, Marković, Sanja, Jelušić, Aleksandra, Milovanović, Predrag, "ACIDOVORAX CITRULLI – RIZIK OD DALJEG ŠIRENJA U SRBIJI" in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova (2022):41, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1948 .