Приказ основних података о документу
Different aspect of sustainable use of fish resources in Serbia for the period 2006-2017
dc.creator | Hegediš, Aleksandar | |
dc.creator | Simonović, Predrag | |
dc.creator | Smederevac-Lalić, Marija | |
dc.creator | Skorić, Stefan | |
dc.creator | Višnjić Jeftić, Željka | |
dc.creator | Jaćimović, Milica | |
dc.creator | Jovičić, Katarina | |
dc.creator | Lenhardt, Mirjana | |
dc.creator | Mićković, Branislav | |
dc.creator | Nikčević, Miroslav | |
dc.creator | Gačić, Zoran | |
dc.creator | Nikolic, Vera | |
dc.creator | Tošić, A | |
dc.creator | Škraba-Jurlina, D | |
dc.creator | Kanjuh, T | |
dc.creator | Regner, Slobodan | |
dc.date.accessioned | 2023-02-02T12:43:28Z | |
dc.date.available | 2023-02-02T12:43:28Z | |
dc.date.issued | 2018 | |
dc.identifier.uri | http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1686 | |
dc.description.abstract | Ovaj rad ima za cilj da ustanovi koja je uloga zakona u dobrom upravljanju ribolovnim resursima. Zaštita i održivo korišćenje ribljeg fonda u Srbiji regulisano je istoimenim zakonom, a odvija se na 17 ribarskih područja i 29 ribarskih područja u zaštićenim prirodnim dobrima. Na 17 osnovnih ribarskih područja upravljaju „javna preduzeća“ ili privatne firme u statusu „doo“. Kod većih područja, posebno u Vojvodini, postoji više upravljača za jedno ribarsko područje. U zaštićenim prirodnim dobrima upravljači su ujedno i korisnici ribljeg fonda. U periodu od 2006. do 2017. godine Zakon o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda menjan je u dva navrata: 2009. i 2014. godine. Podzakonska akta su takođe podložna vrlo čestim promenama. U radu se prate efekti promene zakonske regulative na broj rekre ativnih i profesionalnih ribolovaca, broj ribočuvara i trendove u ulovima. Osnovni trendovi su da broj rekreativnih ribolovaca u navedenom periodu opada, broj profesionalnih riba ra stagnira, dok broj ribočuvara raste. Ulov ima tendenciju opadanja za sve vrste koje se statististički prate (šaran, som, smuđ i deverika od autohtonih vrsta, i babuška i tolstolobik od alohtonih). Odnos ulova u rekreativnom i komercijalnom ribolovu pokazuje značajne promene u poslednjih desetak godina: osim za tolstolobika, kod koga dominira komer cijalni ulov, kod ostalih vrsta je došlo do zamene u smislu da rekreativni ulov preuzima dominaciju u poslednjih nekoliko godina | sr |
dc.language.iso | en | sr |
dc.publisher | Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Beogradu | sr |
dc.relation | info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Basic Research (BR or ON)/173045/RS// | sr |
dc.relation | info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Technological Development (TD or TR)/37009/RS// | sr |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.source | 8th International Conference "Water & Fish" | sr |
dc.subject | fisheries management | sr |
dc.subject | fishermen | sr |
dc.subject | catch | sr |
dc.subject | trend | sr |
dc.title | Different aspect of sustainable use of fish resources in Serbia for the period 2006-2017 | sr |
dc.type | conferenceObject | sr |
dc.rights.license | ARR | sr |
dc.identifier.fulltext | http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/bitstream/id/4178/bitstream_4178.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1686 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |