Iličić, Renata

Link to this page

Authority KeyName Variants
c55d66a2-58f5-4550-9b12-0be693a8e108
  • Iličić, Renata (1)
Projects

Author's Bibliography

DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI

Popović, Tatjana; Jelušić, Aleksandra; Milovanović, Predrag; Marković, Sanja; Blagojević, Milan; Iličić, Renata

(Društvo za zaštitu bilja Srbije, 2021)

TY  - CONF
AU  - Popović, Tatjana
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Milovanović, Predrag
AU  - Marković, Sanja
AU  - Blagojević, Milan
AU  - Iličić, Renata
PY  - 2021
UR  - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/1957
AB  - Xanthomonas arboricola pv. pruni (Xap), prouzrokovač bakteriozne pegavosti listova i 
plodova, rak-rana i sušenja grana koštičavih voćnih vrsta, široko je rasprostranjena 
fitopatogena bakterija u svetu. Zbog šteta koje izaziva svrstana je u regulisane nekarantinske 
organizme u Evropi (EU_2019_2072_AnnexIV_RNQP), dok se u Srbiji nalazi na Listi IA deo I 
(Službeni glasnik 57/15). Parazitira vrste iz roda Prunus, a glavni domaćini od ekonomskog 
značaja su P. persica (breskva), P. persica var. nucipersica (nektarina), P. domestica (šljiva), P. 
armeniaca (kajsija) i P. dulcis (badem). U Srbiji je prvi put eksperimentalno potvrđena na 
području Fruške Gore i to na listovima breskve (Irig) tokom 2019. godine, a nakon toga 2020. 
na listovima i plodovima kajsije (Bešenovo). U ranijem periodu prisustvo Xap je potvrđeno u 
gotovo svim državama sa kojima se Srbija graniči. Cilj ovog rada je da se utvrdi genetički 
haplotip sojeva Xap izolovanih u Srbiji i uporedi sa populacijama ove vrste poreklom sa 
različitih kontinenata i biljnih domaćina. 
U radu je korišćeno 20 sojeva bakterije, 10 poreklom sa lista breskve izolovanih 2019. i 
10 poreklom sa ploda kajsije izolovanih 2020. godine. Metoda lančane reakcije polimeraze
(PCR) je korišćena za amplifikaciju dnaK, fyuA, gyrB i rpoD konzervisanih gena. 
Sekvenciranjem PCR produkata dobijene su parcijalne sekvence gena. Konkatamerna 
sekvenca (2558 nt) napravljena je spajanjem sekvenci 4 korišćena gena i korišćena za 
pravljenje haplotipske mreže (TCS algoritam implementiran u PopART v 1.7 programu) 
zajedno sa sojevima deponovanim u NCBI bazi podataka (17 sojeva Xap poreklom iz SAD, 
Novog Zelanda, Argentine, Australije, Brazila, Urugvaja, Južne Koreje, Francuske, Italije i 
Španije). 
Prema dobijenim rezultatima svi Xap sojevi poreklom iz Srbije (20) genetički su 
homogeni. Svi korišćeni Xap sojevi (37) razvrstani su u dva haplotipa; Xap sojevi poreklom iz 
Srbije kao i sojevi iz SAD, Italije, Francuske, Španije Australije i Brazila pripadaju Haplotipu I, 
dok sojevi poreklom iz Novog Zelanda, Argentine, Urugvaja i Južne Koreje pripadaju Haplotipu 
II. Rezultati ukazuju na postojanje dve genitički različite populacije ove fitopatogene bakterije. 
Takođe može se istaći da nije utvrđena korelacija u srodnosti i poreklu kao i distribuciji Xap, 
obzirom da mesto izolacije i domaćin sa koga su sojevi izolovani nisu uticali na utvrđeni 
genotip bakterije.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova
T1  - DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA  BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI
SP  - 44
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957
ER  - 
@conference{
author = "Popović, Tatjana and Jelušić, Aleksandra and Milovanović, Predrag and Marković, Sanja and Blagojević, Milan and Iličić, Renata",
year = "2021",
abstract = "Xanthomonas arboricola pv. pruni (Xap), prouzrokovač bakteriozne pegavosti listova i 
plodova, rak-rana i sušenja grana koštičavih voćnih vrsta, široko je rasprostranjena 
fitopatogena bakterija u svetu. Zbog šteta koje izaziva svrstana je u regulisane nekarantinske 
organizme u Evropi (EU_2019_2072_AnnexIV_RNQP), dok se u Srbiji nalazi na Listi IA deo I 
(Službeni glasnik 57/15). Parazitira vrste iz roda Prunus, a glavni domaćini od ekonomskog 
značaja su P. persica (breskva), P. persica var. nucipersica (nektarina), P. domestica (šljiva), P. 
armeniaca (kajsija) i P. dulcis (badem). U Srbiji je prvi put eksperimentalno potvrđena na 
području Fruške Gore i to na listovima breskve (Irig) tokom 2019. godine, a nakon toga 2020. 
na listovima i plodovima kajsije (Bešenovo). U ranijem periodu prisustvo Xap je potvrđeno u 
gotovo svim državama sa kojima se Srbija graniči. Cilj ovog rada je da se utvrdi genetički 
haplotip sojeva Xap izolovanih u Srbiji i uporedi sa populacijama ove vrste poreklom sa 
različitih kontinenata i biljnih domaćina. 
U radu je korišćeno 20 sojeva bakterije, 10 poreklom sa lista breskve izolovanih 2019. i 
10 poreklom sa ploda kajsije izolovanih 2020. godine. Metoda lančane reakcije polimeraze
(PCR) je korišćena za amplifikaciju dnaK, fyuA, gyrB i rpoD konzervisanih gena. 
Sekvenciranjem PCR produkata dobijene su parcijalne sekvence gena. Konkatamerna 
sekvenca (2558 nt) napravljena je spajanjem sekvenci 4 korišćena gena i korišćena za 
pravljenje haplotipske mreže (TCS algoritam implementiran u PopART v 1.7 programu) 
zajedno sa sojevima deponovanim u NCBI bazi podataka (17 sojeva Xap poreklom iz SAD, 
Novog Zelanda, Argentine, Australije, Brazila, Urugvaja, Južne Koreje, Francuske, Italije i 
Španije). 
Prema dobijenim rezultatima svi Xap sojevi poreklom iz Srbije (20) genetički su 
homogeni. Svi korišćeni Xap sojevi (37) razvrstani su u dva haplotipa; Xap sojevi poreklom iz 
Srbije kao i sojevi iz SAD, Italije, Francuske, Španije Australije i Brazila pripadaju Haplotipu I, 
dok sojevi poreklom iz Novog Zelanda, Argentine, Urugvaja i Južne Koreje pripadaju Haplotipu 
II. Rezultati ukazuju na postojanje dve genitički različite populacije ove fitopatogene bakterije. 
Takođe može se istaći da nije utvrđena korelacija u srodnosti i poreklu kao i distribuciji Xap, 
obzirom da mesto izolacije i domaćin sa koga su sojevi izolovani nisu uticali na utvrđeni 
genotip bakterije.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova",
title = "DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA  BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI",
pages = "44",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957"
}
Popović, T., Jelušić, A., Milovanović, P., Marković, S., Blagojević, M.,& Iličić, R.. (2021). DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA  BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI. in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957
Popović T, Jelušić A, Milovanović P, Marković S, Blagojević M, Iličić R. DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA  BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI. in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova. 2021;:44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957 .
Popović, Tatjana, Jelušić, Aleksandra, Milovanović, Predrag, Marković, Sanja, Blagojević, Milan, Iličić, Renata, "DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA  BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI" in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova (2021):44,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_1957 .