Procena genotoksičnog potencijala voda u Srbiji komet testom
Аутори
Sunjog, KarolinaKolarević, Stoimir
Kracun-Kolarevic, Margareta
Kostić, Jovana
Gacic, Zoran
Lenhardt, Mirjana
Vuković-Gačić, Branka
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Sistemi površinskih voda često su pod pritiskom otpadnih voda iz industrijskih, domaćih i poljoprivrednih izvora. Različiti sastojci prisutni u zagađenim vodama mogu da izazovu biološke promene, koje mogu uticati na populacije i čitave ekosisteme. Mnogi akvatični organizmi, među kojima bitno mesto zauzimaju ribe, imaju sposobnost bioakumulacije genotoksičnih agenasa u tkivima, te se mogu koristiti kao bioindikatori u ekogenotoksikološkim studijama.1,2 Procena genotoksičnosti površinskih voda vršena je na osnovu detekcije oštećenja DNK molekula alkalnim komet testom, testom elektroforeze pojedinačnih ćelija, (engl. SCGE), u krvi, jetri i škrgama klena (Squalius cephalus L.). Ekološki status površinskih voda određivao se na dve akumulacije, Garaši (vodozahvat za pijaću vodu) i latar (Uvac, zaštićeno prirodno dobro), kao i četiri reke u okviru sliva reke Kolubare (područje intenzivnih kopova uglja): Kolubara, Peštan, Beljanica i Bubanj Potok, tokom 2011./2012. godine. Na osnovu analize fi...zičko-hemijskih i mikrobioloških parametara, izdvojile su se akumulacije, Zlatar i Garaši, u I klasu kvaliteta voda. Sa druge strane, analize vode sa Peštana i Beljanice odgovarale su III i IV klasi kvaliteta voda. Više vrednosti oštećenja DNK molekula su zabeležena na rekama u okviru sliva Kolubare, dok su oštećenja na tkivima klena sa Garaša i latara bile značajno niže.
1. Sunjog, K., Kolarević, S., Kračun-Kolarević, M., et al., 2014, Environ. Toxicol. Pharmacol. 37:967-974.
2. Sunjog, K., Kolarević, S., Kračun-Kolarević, M., et al., 2016, Environ. Pollut. 213:600-607.
Zahvalnica: Ovaj rad je finansiran od strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, projekat OI173045.
Кључне речи:
Squalius cephalus / komet test / Garaši / Uvac / Reka Kolubara / mikrobiološki kvalitet vodeИзвор:
Drugi kongres biologa Srbije, Kladovo, Republika Srbija, 2018, 112-Издавач:
- Srpsko biološko društvo
Институција/група
Institut za multidisciplinarna istraživanjaTY - CONF AU - Sunjog, Karolina AU - Kolarević, Stoimir AU - Kracun-Kolarevic, Margareta AU - Kostić, Jovana AU - Gacic, Zoran AU - Lenhardt, Mirjana AU - Vuković-Gačić, Branka PY - 2018 UR - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/2943 AB - Sistemi površinskih voda često su pod pritiskom otpadnih voda iz industrijskih, domaćih i poljoprivrednih izvora. Različiti sastojci prisutni u zagađenim vodama mogu da izazovu biološke promene, koje mogu uticati na populacije i čitave ekosisteme. Mnogi akvatični organizmi, među kojima bitno mesto zauzimaju ribe, imaju sposobnost bioakumulacije genotoksičnih agenasa u tkivima, te se mogu koristiti kao bioindikatori u ekogenotoksikološkim studijama.1,2 Procena genotoksičnosti površinskih voda vršena je na osnovu detekcije oštećenja DNK molekula alkalnim komet testom, testom elektroforeze pojedinačnih ćelija, (engl. SCGE), u krvi, jetri i škrgama klena (Squalius cephalus L.). Ekološki status površinskih voda određivao se na dve akumulacije, Garaši (vodozahvat za pijaću vodu) i latar (Uvac, zaštićeno prirodno dobro), kao i četiri reke u okviru sliva reke Kolubare (područje intenzivnih kopova uglja): Kolubara, Peštan, Beljanica i Bubanj Potok, tokom 2011./2012. godine. Na osnovu analize fizičko-hemijskih i mikrobioloških parametara, izdvojile su se akumulacije, Zlatar i Garaši, u I klasu kvaliteta voda. Sa druge strane, analize vode sa Peštana i Beljanice odgovarale su III i IV klasi kvaliteta voda. Više vrednosti oštećenja DNK molekula su zabeležena na rekama u okviru sliva Kolubare, dok su oštećenja na tkivima klena sa Garaša i latara bile značajno niže. 1. Sunjog, K., Kolarević, S., Kračun-Kolarević, M., et al., 2014, Environ. Toxicol. Pharmacol. 37:967-974. 2. Sunjog, K., Kolarević, S., Kračun-Kolarević, M., et al., 2016, Environ. Pollut. 213:600-607. Zahvalnica: Ovaj rad je finansiran od strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, projekat OI173045. PB - Srpsko biološko društvo C3 - Drugi kongres biologa Srbije, Kladovo, Republika Srbija T1 - Procena genotoksičnog potencijala voda u Srbiji komet testom SP - 112 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2943 ER -
@conference{ author = "Sunjog, Karolina and Kolarević, Stoimir and Kracun-Kolarevic, Margareta and Kostić, Jovana and Gacic, Zoran and Lenhardt, Mirjana and Vuković-Gačić, Branka", year = "2018", abstract = "Sistemi površinskih voda često su pod pritiskom otpadnih voda iz industrijskih, domaćih i poljoprivrednih izvora. Različiti sastojci prisutni u zagađenim vodama mogu da izazovu biološke promene, koje mogu uticati na populacije i čitave ekosisteme. Mnogi akvatični organizmi, među kojima bitno mesto zauzimaju ribe, imaju sposobnost bioakumulacije genotoksičnih agenasa u tkivima, te se mogu koristiti kao bioindikatori u ekogenotoksikološkim studijama.1,2 Procena genotoksičnosti površinskih voda vršena je na osnovu detekcije oštećenja DNK molekula alkalnim komet testom, testom elektroforeze pojedinačnih ćelija, (engl. SCGE), u krvi, jetri i škrgama klena (Squalius cephalus L.). Ekološki status površinskih voda određivao se na dve akumulacije, Garaši (vodozahvat za pijaću vodu) i latar (Uvac, zaštićeno prirodno dobro), kao i četiri reke u okviru sliva reke Kolubare (područje intenzivnih kopova uglja): Kolubara, Peštan, Beljanica i Bubanj Potok, tokom 2011./2012. godine. Na osnovu analize fizičko-hemijskih i mikrobioloških parametara, izdvojile su se akumulacije, Zlatar i Garaši, u I klasu kvaliteta voda. Sa druge strane, analize vode sa Peštana i Beljanice odgovarale su III i IV klasi kvaliteta voda. Više vrednosti oštećenja DNK molekula su zabeležena na rekama u okviru sliva Kolubare, dok su oštećenja na tkivima klena sa Garaša i latara bile značajno niže. 1. Sunjog, K., Kolarević, S., Kračun-Kolarević, M., et al., 2014, Environ. Toxicol. Pharmacol. 37:967-974. 2. Sunjog, K., Kolarević, S., Kračun-Kolarević, M., et al., 2016, Environ. Pollut. 213:600-607. Zahvalnica: Ovaj rad je finansiran od strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, projekat OI173045.", publisher = "Srpsko biološko društvo", journal = "Drugi kongres biologa Srbije, Kladovo, Republika Srbija", title = "Procena genotoksičnog potencijala voda u Srbiji komet testom", pages = "112", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2943" }
Sunjog, K., Kolarević, S., Kracun-Kolarevic, M., Kostić, J., Gacic, Z., Lenhardt, M.,& Vuković-Gačić, B.. (2018). Procena genotoksičnog potencijala voda u Srbiji komet testom. in Drugi kongres biologa Srbije, Kladovo, Republika Srbija Srpsko biološko društvo., 112. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2943
Sunjog K, Kolarević S, Kracun-Kolarevic M, Kostić J, Gacic Z, Lenhardt M, Vuković-Gačić B. Procena genotoksičnog potencijala voda u Srbiji komet testom. in Drugi kongres biologa Srbije, Kladovo, Republika Srbija. 2018;:112. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2943 .
Sunjog, Karolina, Kolarević, Stoimir, Kracun-Kolarevic, Margareta, Kostić, Jovana, Gacic, Zoran, Lenhardt, Mirjana, Vuković-Gačić, Branka, "Procena genotoksičnog potencijala voda u Srbiji komet testom" in Drugi kongres biologa Srbije, Kladovo, Republika Srbija (2018):112, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2943 .