SELEKCIJA GENOTIPOVA POLJSKOG BRESTA NA PODRUČJU PIO “KOSMAJ” KAO OSNOVA ZA NAMENSKU PROIZVODNJU SADNOG MATERIJALA VEGETATIVNIM PUTEM
Апстракт
Poljski brest (Ulmus minor Mill.) je vrsta koja u šumskom fondu Republike
Srbije spada u kategoriju retkih/ugroženih vrsta čija je brojnost znatno smanjena
kao posledica holandske bolesti koja je prisutna na području čitave Evrope poslednjih decenija. Smanjenjem autohtone populacije poljskog bresta, šumarstvo je
lišeno njegovih dragocenih ekonomskih i meliorativnih vrednosti, a pejzažna
arhitektura uskraćena za upotrebu poljskih brestova u oplemenjivanju urbanih
sredina i vangradskih predela. Na prostoru predela izuzetnih odlika (PIO) „Kosmaj“
poljski brest je autohtona vrsta, čija je brojnost znatno redukovana, a populacija
svedena na nešto manje od 100 stabala kod kojih, u dužem vremenskom periodu,
nije konstatovan urod. Procenjena starost stabala, njihovo zdravstveno stanje,
nedostatak prirodnog podmlađivanja i plodonošenja kao i veliki broj faktora koji
dovode do genetičke erozije raspoloživog genofonda upućuju na potrebu namenske
proizvodnje sadnog materijala vegetativn...im putem. U tom cilju obavljena je selekcija 12 materinskih stabala, na osnovu fenotipskih karakteristika i zdrvastvenog
stanja, sa kojih su sakupljene grančice od kojih su formirane reznice. U staklari
Šumarskog fakulteta, osnovan je klonski test potomstva u kome je tokom tri meseca praćen procenat prijema i preživljavanja reznica kao i uticaj debljine reznica
na njihovo ožiljavanje. Procenat preživljavanja se na kraju istraživanja kretao od
0,00% do 49,12% u zavisnosti od materinskog stabla, a prosečan prečnik na sredini
reznice za sva materinska stable iznosio je 3,58 mm. Dobijeni rezultati poslužiće
kao osnova za masovnu proizvodnju sadnog materijala za potrebe konzervacije i
održivog korišćenja genofonda poljskog bresta na ovom području.
Кључне речи:
Ulmus minor / retke/ugrožene vrste / klonski test potomstva / reznice / konzervacija genofondaИзвор:
X SIMPOZIJUM DRUŠTVA SELEKCIONERA I SEMENARA REPUBLIKE SRBIJE i VII SIMPOZIJUM SEKCIJE ZA OPLEMENJIVANJE ORGANIZAMA DRUŠTVA GENETIČARA SRBIJE, 2023, 179-179Издавач:
- Društvo genetičara Srbije, Beograd
Институција/група
Institut za multidisciplinarna istraživanjaTY - CONF AU - Maksimović, Filip AU - Kerkez Janković, Ivona AU - Šijačić-Nikolić, Mirjana PY - 2023 UR - http://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/2813 AB - Poljski brest (Ulmus minor Mill.) je vrsta koja u šumskom fondu Republike Srbije spada u kategoriju retkih/ugroženih vrsta čija je brojnost znatno smanjena kao posledica holandske bolesti koja je prisutna na području čitave Evrope poslednjih decenija. Smanjenjem autohtone populacije poljskog bresta, šumarstvo je lišeno njegovih dragocenih ekonomskih i meliorativnih vrednosti, a pejzažna arhitektura uskraćena za upotrebu poljskih brestova u oplemenjivanju urbanih sredina i vangradskih predela. Na prostoru predela izuzetnih odlika (PIO) „Kosmaj“ poljski brest je autohtona vrsta, čija je brojnost znatno redukovana, a populacija svedena na nešto manje od 100 stabala kod kojih, u dužem vremenskom periodu, nije konstatovan urod. Procenjena starost stabala, njihovo zdravstveno stanje, nedostatak prirodnog podmlađivanja i plodonošenja kao i veliki broj faktora koji dovode do genetičke erozije raspoloživog genofonda upućuju na potrebu namenske proizvodnje sadnog materijala vegetativnim putem. U tom cilju obavljena je selekcija 12 materinskih stabala, na osnovu fenotipskih karakteristika i zdrvastvenog stanja, sa kojih su sakupljene grančice od kojih su formirane reznice. U staklari Šumarskog fakulteta, osnovan je klonski test potomstva u kome je tokom tri meseca praćen procenat prijema i preživljavanja reznica kao i uticaj debljine reznica na njihovo ožiljavanje. Procenat preživljavanja se na kraju istraživanja kretao od 0,00% do 49,12% u zavisnosti od materinskog stabla, a prosečan prečnik na sredini reznice za sva materinska stable iznosio je 3,58 mm. Dobijeni rezultati poslužiće kao osnova za masovnu proizvodnju sadnog materijala za potrebe konzervacije i održivog korišćenja genofonda poljskog bresta na ovom području. PB - Društvo genetičara Srbije, Beograd C3 - X SIMPOZIJUM DRUŠTVA SELEKCIONERA I SEMENARA REPUBLIKE SRBIJE i VII SIMPOZIJUM SEKCIJE ZA OPLEMENJIVANJE ORGANIZAMA DRUŠTVA GENETIČARA SRBIJE T1 - SELEKCIJA GENOTIPOVA POLJSKOG BRESTA NA PODRUČJU PIO “KOSMAJ” KAO OSNOVA ZA NAMENSKU PROIZVODNJU SADNOG MATERIJALA VEGETATIVNIM PUTEM EP - 179 SP - 179 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2813 ER -
@conference{ author = "Maksimović, Filip and Kerkez Janković, Ivona and Šijačić-Nikolić, Mirjana", year = "2023", abstract = "Poljski brest (Ulmus minor Mill.) je vrsta koja u šumskom fondu Republike Srbije spada u kategoriju retkih/ugroženih vrsta čija je brojnost znatno smanjena kao posledica holandske bolesti koja je prisutna na području čitave Evrope poslednjih decenija. Smanjenjem autohtone populacije poljskog bresta, šumarstvo je lišeno njegovih dragocenih ekonomskih i meliorativnih vrednosti, a pejzažna arhitektura uskraćena za upotrebu poljskih brestova u oplemenjivanju urbanih sredina i vangradskih predela. Na prostoru predela izuzetnih odlika (PIO) „Kosmaj“ poljski brest je autohtona vrsta, čija je brojnost znatno redukovana, a populacija svedena na nešto manje od 100 stabala kod kojih, u dužem vremenskom periodu, nije konstatovan urod. Procenjena starost stabala, njihovo zdravstveno stanje, nedostatak prirodnog podmlađivanja i plodonošenja kao i veliki broj faktora koji dovode do genetičke erozije raspoloživog genofonda upućuju na potrebu namenske proizvodnje sadnog materijala vegetativnim putem. U tom cilju obavljena je selekcija 12 materinskih stabala, na osnovu fenotipskih karakteristika i zdrvastvenog stanja, sa kojih su sakupljene grančice od kojih su formirane reznice. U staklari Šumarskog fakulteta, osnovan je klonski test potomstva u kome je tokom tri meseca praćen procenat prijema i preživljavanja reznica kao i uticaj debljine reznica na njihovo ožiljavanje. Procenat preživljavanja se na kraju istraživanja kretao od 0,00% do 49,12% u zavisnosti od materinskog stabla, a prosečan prečnik na sredini reznice za sva materinska stable iznosio je 3,58 mm. Dobijeni rezultati poslužiće kao osnova za masovnu proizvodnju sadnog materijala za potrebe konzervacije i održivog korišćenja genofonda poljskog bresta na ovom području.", publisher = "Društvo genetičara Srbije, Beograd", journal = "X SIMPOZIJUM DRUŠTVA SELEKCIONERA I SEMENARA REPUBLIKE SRBIJE i VII SIMPOZIJUM SEKCIJE ZA OPLEMENJIVANJE ORGANIZAMA DRUŠTVA GENETIČARA SRBIJE", title = "SELEKCIJA GENOTIPOVA POLJSKOG BRESTA NA PODRUČJU PIO “KOSMAJ” KAO OSNOVA ZA NAMENSKU PROIZVODNJU SADNOG MATERIJALA VEGETATIVNIM PUTEM", pages = "179-179", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2813" }
Maksimović, F., Kerkez Janković, I.,& Šijačić-Nikolić, M.. (2023). SELEKCIJA GENOTIPOVA POLJSKOG BRESTA NA PODRUČJU PIO “KOSMAJ” KAO OSNOVA ZA NAMENSKU PROIZVODNJU SADNOG MATERIJALA VEGETATIVNIM PUTEM. in X SIMPOZIJUM DRUŠTVA SELEKCIONERA I SEMENARA REPUBLIKE SRBIJE i VII SIMPOZIJUM SEKCIJE ZA OPLEMENJIVANJE ORGANIZAMA DRUŠTVA GENETIČARA SRBIJE Društvo genetičara Srbije, Beograd., 179-179. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2813
Maksimović F, Kerkez Janković I, Šijačić-Nikolić M. SELEKCIJA GENOTIPOVA POLJSKOG BRESTA NA PODRUČJU PIO “KOSMAJ” KAO OSNOVA ZA NAMENSKU PROIZVODNJU SADNOG MATERIJALA VEGETATIVNIM PUTEM. in X SIMPOZIJUM DRUŠTVA SELEKCIONERA I SEMENARA REPUBLIKE SRBIJE i VII SIMPOZIJUM SEKCIJE ZA OPLEMENJIVANJE ORGANIZAMA DRUŠTVA GENETIČARA SRBIJE. 2023;:179-179. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2813 .
Maksimović, Filip, Kerkez Janković, Ivona, Šijačić-Nikolić, Mirjana, "SELEKCIJA GENOTIPOVA POLJSKOG BRESTA NA PODRUČJU PIO “KOSMAJ” KAO OSNOVA ZA NAMENSKU PROIZVODNJU SADNOG MATERIJALA VEGETATIVNIM PUTEM" in X SIMPOZIJUM DRUŠTVA SELEKCIONERA I SEMENARA REPUBLIKE SRBIJE i VII SIMPOZIJUM SEKCIJE ZA OPLEMENJIVANJE ORGANIZAMA DRUŠTVA GENETIČARA SRBIJE (2023):179-179, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2813 .