Приказ основних података о документу

dc.creatorBobinac, Martin
dc.creatorŠijačić-Nikolić, Mirjana
dc.creatorAndrašev, Siniša
dc.creatorBauer Zivkovic, Andrijana
dc.creatorŠušić, Nikola
dc.date.accessioned2023-08-16T17:31:18Z
dc.date.available2023-08-16T17:31:18Z
dc.date.issued2016
dc.identifier.isbn978-86-83017-31-7
dc.identifier.urihttp://rimsi.imsi.bg.ac.rs/handle/123456789/2080
dc.description.abstractPajasen (Ailanthus altissima /Mill./Swingle) i pajavac (Acer negundo L.) danas se svrstavaju u najagresivnije drvenaste alohtone vrste u šumskim i urbanim područjima u Srbiji koje narušavaju biodiverzitet kolonizovanih ekosistema i otežavaju njihovo održavanje. Usled ranog plodonošenja i velike adaptivne sposobnosti njihovo spontano širenje i brz rast u šumskim područjima uslovljava degradaciju sastojina, a u urbanim područjima uslovljava zakorovljenost zelenih površina, što iziskuje dodatne troškove održavanja. U šumskim područjima taj proces je naročito izražen u fazi obnove sastojina pa se pajasen i pajavac smatraju veoma invazivnim vrstama. Kao prethodno unošene i spontano integrisane vrste u šumska i urbana područja, zbog svojih korisnih bioloških svojstava i danas imaju određen značaj u melioraciji i u ozelenjavanju zona koje su izložene visokom stepenu degradacije i koje zahtevaju mali intenzitet negovanja, pa je potrebno primeniti mere u upravljanju prirodnim dobrima pri kojima će te vrste u određenoj meri biti i kontrolisano integrisane u ekosisteme. Za predviđanje i upravljanje spontanog širenja putema semena, na koloniziranim staništima u šumskim i urbanim područjima, u radu se razmatra primena polnog dimorfizma kod ovih vrsta kao selekcionog kriterijuma za njihovo plansko uklanjanje u reproduktivnom periodu. Zastupljenost muških i ženskih (ili dvopolnih) - semenskih stabala pajasena i pajavca u analiziranim lokalnim populacijama na području Beograda i na oglednim površinama u koloniziranim sastojinama u Nacionalnom parku ,,Fruška gora'' i na području Specijalnog rezervata prirode ,,Gornje Podunavlje'' ukazuje na mogućnost primene polnog dimorfizma kao selekcionog kriterijuma za plansko uklanjanje semenskih stabala pri proredi ili prethodnoj pripremi sastojina za obnovu. Rezultati istraživanja daju osnovu za odgovorno upravljanje prirodnim dobrima koje će omogućiti zaustavljanje invazije i kontrolisanu integraciju navedenih vrsta u šumskim i urbanim područjima. Polni dimorfizam pajasena i pajavca se može smatrati osnovom za kontrolisanu integraciju u ekosisteme u kojima se očekuje njihova dalja invazija.sr
dc.language.isosrsr
dc.publisherDruštvo za zaštitu bilja Srbijesr
dc.rightsopenAccesssr
dc.sourceXV Simpozijum o zaštiti biljasr
dc.subjectinvazivne vrstesr
dc.subjectbiološka kontrolasr
dc.subjectgajenje šumasr
dc.titlePolni dimorfizam pajasena (Ailanthus altissima /Mill./ Swingle) i pajavca (Acer negundo L.) kao osnova za kontrolu invazivnosti u šumskim i urbanim područjimasr
dc.typeconferenceObjectsr
dc.rights.licenseARRsr
dc.citation.epage70
dc.citation.spage69
dc.identifier.fulltexthttp://rimsi.imsi.bg.ac.rs/bitstream/id/5474/bitstream_5474.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rimsi_2080
dc.type.versionpublishedVersionsr


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу